Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Nađa Marić Bojović

Nađa Marić Bojović

Prof. dr Nađa Marić Bojović

Psihijatrija

Prof. dr Nađa Marić Bojović je psihijatar. Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik.

BeogradJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik

Doktorirala je na temu primene strukturalnog neuroimidžinga (MRI) u ispitivanju polnih razlika u shizofreniji 2003.godine.

Bavi se lečenjem psihoza i poremećaja raspoloženja (unipolarna depresija, bipolarni poremećaj). Zalaže se za uvođenje metoda ranih intervencija u psihijatriji i razvoj neuronauka.

Internacionalni projekti:

• The European Network of National Schizophrenia Networks Studying Gene-Environment Interactions (www.eu-gei.org) - rukovodilac podprojekta za Srbiju

Istraživanje koje povezuje psihijatre, psihologe, genetičare i istraživače drugih profila iz vodećih centara Holandije, Španije, Velike Britanije, Turske, Irske, Nemačke, Francuske, Grčke, Austrije, Švajcarske, Australije, Kine i Brazila u okviru do sada najvećeg ispitivanja naslednih i sredinskih faktora rizika za oboljevanje od psihoza (shizofrenija i shizofreniji slični poremećaji). U Beogradu, istraživanje se odvijalo na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Srbije i Medicinskog fakulteta u Beogradu, kao i u psihijatrijskoj bolnici u Kovinu.

• Pre-Clinical and Patient Studies of Affective Disorders in Serbia. National Institute of Health, USA. Funding Fogarty Program. –rukovodilac kliničkog podprojekta

• mPIVAS (https://www.psylog.eu) - mHealth psychoeducational intervention versus antipsychotic-induced side effects - rukovodilac podprojekta za Srbiju

• NEMESIS study, Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (koordinator Jim van Os).

• Schizophrenia MRI Famili Study, University Bonn, Labaratory for Psychiatric Brain Research (koordinator Peter Falkai).

• Cumulative Exposure to Estrogen as a Risk–factor for Schizophrenia, kolaborativni projekat između Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (Jim van Os) i Instituta za Psihijatriju UKC, Beograd

• Hypopituitarism following traumatic brain injury (TBI), član The Athens TBI and Hypopituitarism Study Group.

Nacionalni projekti:

• Fosforilisanost glukokortikoidnog receptora kao biomarkera poremećaja raspoloženja / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije III 41029 – rukovodilac podprojekta

• Kontrola energetske homeostaze kod čoveka u različitim patološkim stanjima / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije OI 175033 – istrazivač

• Depresija u shizofreniji, Ministarstvo za nauku tehnologiju, rukovodilac prof. dr M. Jašović Gašić.

Nagrade i priznanja:

• 2005 Okasha Award for Developing Countries, World Psychiatric Association;

• 2004 AEP Research Award for the best paper published by young psychiatrist;

• 2003 Young Investigator Award, International Congress on Schizophrenia Research;

• 1991 Prva nagrada Univerziteta u Beogradu za naučni rad studenata.

Naučni i stručni rad

Kao autor ili koautor, profesorka Nađa Marić Bojović publikovala je preko 60 radova sa SCI liste sa preko 700 citata (h-index 17).

Radno iskustvo

Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Vanredni profesor i savetnik.

Institut za mentalno zdarvlje

Obrazovanje

Podaci o obrazovanju nisu uneti.

Članstva

Upravnoi odbora Srpskog saveta za mozak

Član.

Društvo za biološku psihijatriju

Predsednik.

Savet Udruženja psihijatara Srbije

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (104)

?
Pitanje #1538484. 10. 2017.
Poštovana,

Istina je da se panični poremećaj, kao i anksiozni poremećaj, leče. Efekat lečenja može biti različit, kao što je to kod svih medicinskih stanja, ali sasvim je pogrešno misliti da se ansiozni i panični poremećaji ne leče, tj. da ne mogu proći.
Oni prolaze u većini slučajeva, a najviše kada se sa lečenjem počne  što pre i ukoliko se lečenje sprovodi kombinacijom psiho i farmako terapije.
Pozdrav
?
Pitanje #1538062. 10. 2017.

Poštovani, Počela sam sa terapijom Zolaft, Rivotril, Sanval (po potrebi) zbog dijagnostikovane

Poštovani,

Počela sam sa terapijom Zolaft, Rivotril, Sanval (po potrebi) zbog dijagnostikovane nesanice (insomnie). Nesanica traje više od 6 meseci i izazivala mi je nervozu preko dana, nespavanje dan-noc, napade panike, dekoncentrisanost, zaboravljanje stvari, obaveza. Po preporuci psihijatra pijem Zolaft i cetvrtinu Rivotrila ujutru, a uveče ceo Rivotril, ponekad i Sanval. Ovu terapiju koristim više od 30 dana. Bila sam na kontroli i lekar mi je produžio terapiju još mesec dana. U početku je bilo teško dok sam se navikla na lekove ali vremenom sam se uhodala u tu terapiju i navikla se. Međutim, u poslednje vreme noćima se opet budim i prekida mi se san često, danju sam nervozna, povučena, ravnodušna, i imam opet napade panike (manje nego ranije). Imam kontrolu za desetak dana, ali htela bih da čujem i Vaše mišljenje. 

Hvala unapred! Pozdrav!
Poštovana,

Vaša farmakoterapija je dobra, s tim da bi polako trebalo ukidati lek Rivotril, a Sanval prekinuti u potpunosti. Javite se na kontrolu i razgovarajte o tome sa lekarom.

Pozdrav
?
Pitanje #15375627. 9. 2017.

Pozdrav,   Već 2 mjeseca imam trnce u glavi i lijevoj strani

Pozdrav,
 
Već 2 mjeseca imam trnce u glavi i lijevoj strani lica. U glavi ponekad, ali u licu stalno. Zbog čega se to javlja? Anksiozna sam i imam napade panike, preskakanje, lupanje srca, troje male djece, stres, užurbanost. Bebu dojim, pa sam non stop u nekom neprirodnom položaju. Pogotovo po noći, jer se on budi non stop i doji. Ne spavam. Vrat me boli pa sam čitala da može i od toga. Zanima me ako možete dati Vaše mišljenje na osnovu svega navedenog. Znam da bez pregleda nema dobre dijagnoze ali mišljenje bar. 

Hvala
Poštovana,

Bilo bi dobro da se uradi pregled neurologa, jer bez toga je teško oceniti poreklo tegoba koje opisujete. Ujedno, niste naveli da li se i lečite zbog anksioznosti i napada panike, sto je takođe važno da se obavi kod nadležnog psihijatra.
Tek nakon pregleda neruloga, psihijatra ili neuropsihijatra može se preciznije proceniti stanje.

Pozdrav
?
Pitanje #15373225. 9. 2017.

Pozdrav, Zbog anksioznosti sam pre 20-ak godina počeo da pijem Ksalol 0.

Pozdrav,

Zbog anksioznosti sam pre 20-ak godina počeo da pijem Ksalol 0. 5 x2 i nisam prestajao. Pre nekih 4 meseci opet su se javile vrtoglavice i uznemirenost. Doktorka na kcs mi je ostavila Ksalol i pored njega dodala Latu. Stanje se stabilizovalo nakon 24h. Jos sam na terapiji (Ksalol+Lata) i sve je ok. Ima li šanse da se posle 20 godina uzimanja Ksalola skinem sa njega? Latu ne osećam ali Ksalol me kao alarm zove da ga uzmem. +- 10 minuta od vremena kad ga uzimam osetiv nesigurnost, blagu vrtoglavicu i ako ga ne uzmem simptomi prođu.
Poštovani,

Verovatno bi išlo jako teško da se ukine Xalol nakon 20 godina koriščćenja.
U svakom slučaju na sledećoj kontroli razgovarajte o tome sa doktorkom kojoj ste se javili pre 4 meseca i razmotrite eventualnu shemu postepenog smanjivanja do ukidanja.

Pozdrav
?
Pitanje #15369221. 9. 2017.
Poštovana,

Da, to može imati veze sa psihofizičkom iscrpljenošću, te će se najverovatnije povući kada budete uspostavili malo manje naporan tempo i stabilizovali san, kao i post-porođajni status psihoneuroendokrinog sistema. Promene opažanja neposredno nakon buđenja ili tokom uspavljivanja (kratkotrajne) nisu znak poremećaja zbog koga se treba javljati lekaru.

Pozdrav
?
Pitanje #15366919. 9. 2017.
Poštovani,

Preporuka za koriscenje lekova iz grupe bezodiazepina je do 4 nedelje. Posle toga lek treba postepeno ukidati. Doze koje koristite su male, prestanak uzimanja ne bi trebalo da Vas na bilo koji način poremeti, ali relativno dugouzimanje zahteva lagani prekid. Shema bi bila sledeća:
3 meseca uzimajte 1/2 tablete od 0. 25mg svaki dan
3 meseca uzimajte 1/2 tablete od 0. 25mg svaki ii dan
3 meseca uzimajte 1/2 tablete od 0. 25mg svaki iii dan, zatim potpuno prekinite.

Pozdrav
?
Pitanje #15365418. 9. 2017.
Poštovana,

Vi imate teškoće adaptacije koje su dvostruke, prvo adaptacija organizma na perimenopauzalne biološke, prirodne promene, a zatim i na psihološke okolnosti koje su uznemirujuće i pojačavaju osećaj bespomoćnosti, brige i nemira. Akutna reakcija još uvek traje, potrebno je više mesec, 3-6 meseci, da bi se psihičke snage stabilizovale i vratio kakav-takav osećaj kontrole nad situacijom. Ukoliko se nesanica, potištenost i nemir ne povlače, već ostaju ili se čak i produbljuju u narednih 2-3 meseca, svakako se javite stručnjaku.

Pozdrav
?
Pitanje #15357510. 9. 2017.

Poštovani, Imam 23 godine, majka sam dvoje dece. Pre 7 meseci dobila

Poštovani,

Imam 23 godine, majka sam dvoje dece. Pre 7 meseci dobila sam bebu pa možda negde moje psihičke fenomene pripisujem posleporođajnoj depresiji. U mojoj bližoj i daljoj familiji ne postoji anamneza o mentalnim poremećajima. Pre 6 meseci doživela sam jedan fizički simptom poput nekontrolisanog podrhtavanja, naglog znojenja, nešto poput povisene temperature. Pored toga, i jedan uznemirujući osećaj straha, panike koji se javio ničim prethodno izazvan. Tokom sledećih noći imala sam poremećaj sna i iznenadne zvukove poput eksplozije, pa čak i do glasova u momentima kada pokušavam da zaspim. Naglašavam da su se takvi neki zvuci događali samo u momentima kada pokušavam da zaspim. Takvo stanje me podstaklo da pretražujem na različitim internet stranicama kao odgovor na moje stanje. Jedan odgovor je bio shizofrenija. Od tog momenta ja sam zapala u depresivno stanje od kog sam se počela trzati na svaki zvuk, ili svakom zvuku pridodavati značaj kao halucinaciju. Nekontrolisano višesatno i svakodnevno čitanje o toj bolesti me je naveo da svaki odsjaj ili senku sam počinjala tumačiti kao vidnu halucinaciju. Ubrzo sam postala dosta razdražljivija, u svakom momentu sam mogla zaplkati. Tu su bili i ti neki simptomi s kojima sam se bila poistovećivala poput toga da nešto stoji iza mene. Takav neki osećaj je trajao par dana, zatim sam kroz razna čitanja prošla i kroz border line simptom kao derelizaciju, ali i to je trajalo 1 dan. Sada je sve to delimično prošlo, međutim sada mi se javio novi simptom koji više ne izaziva strah u meni, iz razloga što sam negde počela da se privikavam na ovakvo stanje jer sve ovo doživljavam kao hipohondricnost. Sada postoji taj neki simptom koji kada zamislim nešto npr. neku osobu imam utisak da kao, kroz halucinaciju ako mogu tako da je nazovem, mogu da vidim obris te osobe koja traje od 1 do 5 sekundi. Nekada mi misli ne kontrolisanom brzinom cirkulišu kroz glavu. Moje pitanje je da li to može biti početni simptom nekog od psihičkih oboljenja? Bila sam kod psihologa na razgovoru on je pronašao kao dijagnozu panično fobični poremećaj, a psihijatar anksiozno-depresivni poremećaj. Ovo je nova pojava koju im nisam saopštila iz razloga sto je počelo od pre 2 dana. Zato bih volela da čujem Vaše mišljenje. 
Poštovana,

Stanje koje opisujete odgovara dijagnozama koje su postavljene i koje spadaju u lakše i prolazne psihičke probleme, verovatno pojačane zbog post-partalnih promena u organizmu. Poremećaj koji dodatno opisujete unutar 2 poslednja dana nije dokaz shizofrenije. Na stetoskopu mozete uraditi i samo-testiranje koje ne služi da sami dokažete da li imate psihozu ili ne, ali može Vam pomoći da se početno orijentisete.

Pozdrav
?
Pitanje #1534903. 9. 2017.

Poštovani, Pijem Lamictal zbog epilepsije, Eliceu zbog depresije i Lyricu kao psihostabilizator.

Poštovani,

Pijem Lamictal zbog epilepsije, Eliceu zbog depresije i Lyricu kao psihostabilizator. Međutim, pre par dana me je ćerka davila, da sam pala bez vazduha, a dva dana posle me je u ulici ubola nečim što je izazvalo jako krvarenje. Nisam je prijavila, a u domu za maloletnike je znaju. Od tada sam jako agresivna. Budim se jer osećam da me je šutnula ili sela na grudni koš. Nisam u strahu, ali sam izgubila san. Porodica mi kaže da prevaziđem to, ali ovo ne mogu. Agresija je nekonrolisana, bacanjem predmeta po kući i mržnje porodice i deteta. Sta da radim? Što više ide noć meni je gore, a nemam koga da zovem.
Poštovana,

Zbog okolnosti koje navodite ne bi trebalo značajnije menjati farmakoterapiju, dodavati nove lekove i slično. Ako su pomenuti neuropsihijatrijsi poremećaji pod kontrolom. Ono što opisujete je akutna reakcija na traumu tj. na okolnosti u kojima ste ugroženi, a osećate se psihološki bespomoćno. Da bi psihološki ojačali, bila bi korisna psihoterapija, a da li je dovoljno da se primeni individualno, ili mozda porodično, to treba da oceni stručno lice. Za početak, najbolje je da razgovarate sa lekarom kome ste se i do sada obraćali.

Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460