Prof. dr Nađa Marić Bojović

Prof. dr Nađa Marić Bojović
Psihijatrija
Prof. dr Nađa Marić Bojović je psihijatar. Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik
Doktorirala je na temu primene strukturalnog neuroimidžinga (MRI) u ispitivanju polnih razlika u shizofreniji 2003.godine.
Bavi se lečenjem psihoza i poremećaja raspoloženja (unipolarna depresija, bipolarni poremećaj). Zalaže se za uvođenje metoda ranih intervencija u psihijatriji i razvoj neuronauka.
Internacionalni projekti:
• The European Network of National Schizophrenia Networks Studying Gene-Environment Interactions (www.eu-gei.org) - rukovodilac podprojekta za Srbiju
Istraživanje koje povezuje psihijatre, psihologe, genetičare i istraživače drugih profila iz vodećih centara Holandije, Španije, Velike Britanije, Turske, Irske, Nemačke, Francuske, Grčke, Austrije, Švajcarske, Australije, Kine i Brazila u okviru do sada najvećeg ispitivanja naslednih i sredinskih faktora rizika za oboljevanje od psihoza (shizofrenija i shizofreniji slični poremećaji). U Beogradu, istraživanje se odvijalo na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Srbije i Medicinskog fakulteta u Beogradu, kao i u psihijatrijskoj bolnici u Kovinu.
• Pre-Clinical and Patient Studies of Affective Disorders in Serbia. National Institute of Health, USA. Funding Fogarty Program. –rukovodilac kliničkog podprojekta
• mPIVAS (https://www.psylog.eu) - mHealth psychoeducational intervention versus antipsychotic-induced side effects - rukovodilac podprojekta za Srbiju
• NEMESIS study, Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (koordinator Jim van Os).
• Schizophrenia MRI Famili Study, University Bonn, Labaratory for Psychiatric Brain Research (koordinator Peter Falkai).
• Cumulative Exposure to Estrogen as a Risk–factor for Schizophrenia, kolaborativni projekat između Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (Jim van Os) i Instituta za Psihijatriju UKC, Beograd
• Hypopituitarism following traumatic brain injury (TBI), član The Athens TBI and Hypopituitarism Study Group.
Nacionalni projekti:
• Fosforilisanost glukokortikoidnog receptora kao biomarkera poremećaja raspoloženja / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije III 41029 – rukovodilac podprojekta
• Kontrola energetske homeostaze kod čoveka u različitim patološkim stanjima / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije OI 175033 – istrazivač
• Depresija u shizofreniji, Ministarstvo za nauku tehnologiju, rukovodilac prof. dr M. Jašović Gašić.
Nagrade i priznanja:
• 2005 Okasha Award for Developing Countries, World Psychiatric Association;
• 2004 AEP Research Award for the best paper published by young psychiatrist;
• 2003 Young Investigator Award, International Congress on Schizophrenia Research;
• 1991 Prva nagrada Univerziteta u Beogradu za naučni rad studenata.
Naučni i stručni rad
Kao autor ili koautor, profesorka Nađa Marić Bojović publikovala je preko 60 radova sa SCI liste sa preko 700 citata (h-index 17).
Radno iskustvo
Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
Vanredni profesor i savetnik.
Institut za mentalno zdarvlje
Obrazovanje
Podaci o obrazovanju nisu uneti.
Članstva
Upravnoi odbora Srpskog saveta za mozak
Član.
Društvo za biološku psihijatriju
Predsednik.
Savet Udruženja psihijatara Srbije
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koristimo li olako i nepromišljeno termine koji se odnose na duševni bol?
Danas se nešto otvorenije i češće govori o mentalnim poremećajima, što je dobro ako se time povećava šansa da osoba koja ima problem pronađe rešenje za svoje teškoće. U isto vreme, loše je ako se reči koje se odnose na psihička stanja u javnosti upotrebljavaju pežorativno, senzacionalistički i - pogrešno!
Prof. dr Nađa Marić Bojović

Imam osećaj da se kod mene razvija šizofrenija
Devetnaestogodišnja studentkinja objašnjava promene koje su joj se javile u ponašanju, o tome kako se udaljava od svojih prijatelja i sve više vremena provodi sama sa sobom. Pročitajte o tome koje sve promene mogu da ukažu na pojavu psihoze.
Prof. dr Nađa Marić Bojović
Svi odgovori doktora (104)
Poštovani, Duže vreme patim od anksioznog poremećaja i paničnih napada. Zanima me
Istina je da se panični poremećaj, kao i anksiozni poremećaj, leče. Efekat lečenja može biti različit, kao što je to kod svih medicinskih stanja, ali sasvim je pogrešno misliti da se ansiozni i panični poremećaji ne leče, tj. da ne mogu proći.
Oni prolaze u većini slučajeva, a najviše kada se sa lečenjem počne što pre i ukoliko se lečenje sprovodi kombinacijom psiho i farmako terapije.
Pozdrav
Poštovani, Počela sam sa terapijom Zolaft, Rivotril, Sanval (po potrebi) zbog dijagnostikovane
Vaša farmakoterapija je dobra, s tim da bi polako trebalo ukidati lek Rivotril, a Sanval prekinuti u potpunosti. Javite se na kontrolu i razgovarajte o tome sa lekarom.
Pozdrav
Pozdrav, Već 2 mjeseca imam trnce u glavi i lijevoj strani
Bilo bi dobro da se uradi pregled neurologa, jer bez toga je teško oceniti poreklo tegoba koje opisujete. Ujedno, niste naveli da li se i lečite zbog anksioznosti i napada panike, sto je takođe važno da se obavi kod nadležnog psihijatra.
Tek nakon pregleda neruloga, psihijatra ili neuropsihijatra može se preciznije proceniti stanje.
Pozdrav
Pozdrav, Zbog anksioznosti sam pre 20-ak godina počeo da pijem Ksalol 0.
Verovatno bi išlo jako teško da se ukine Xalol nakon 20 godina koriščćenja.
U svakom slučaju na sledećoj kontroli razgovarajte o tome sa doktorkom kojoj ste se javili pre 4 meseca i razmotrite eventualnu shemu postepenog smanjivanja do ukidanja.
Pozdrav
Da, to može imati veze sa psihofizičkom iscrpljenošću, te će se najverovatnije povući kada budete uspostavili malo manje naporan tempo i stabilizovali san, kao i post-porođajni status psihoneuroendokrinog sistema. Promene opažanja neposredno nakon buđenja ili tokom uspavljivanja (kratkotrajne) nisu znak poremećaja zbog koga se treba javljati lekaru.
Pozdrav
Preporuka za koriscenje lekova iz grupe bezodiazepina je do 4 nedelje. Posle toga lek treba postepeno ukidati. Doze koje koristite su male, prestanak uzimanja ne bi trebalo da Vas na bilo koji način poremeti, ali relativno dugouzimanje zahteva lagani prekid. Shema bi bila sledeća:
3 meseca uzimajte 1/2 tablete od 0. 25mg svaki dan
3 meseca uzimajte 1/2 tablete od 0. 25mg svaki ii dan
3 meseca uzimajte 1/2 tablete od 0. 25mg svaki iii dan, zatim potpuno prekinite.
Pozdrav
Vi imate teškoće adaptacije koje su dvostruke, prvo adaptacija organizma na perimenopauzalne biološke, prirodne promene, a zatim i na psihološke okolnosti koje su uznemirujuće i pojačavaju osećaj bespomoćnosti, brige i nemira. Akutna reakcija još uvek traje, potrebno je više mesec, 3-6 meseci, da bi se psihičke snage stabilizovale i vratio kakav-takav osećaj kontrole nad situacijom. Ukoliko se nesanica, potištenost i nemir ne povlače, već ostaju ili se čak i produbljuju u narednih 2-3 meseca, svakako se javite stručnjaku.
Pozdrav
U svakom slučaju javite se na kontrolu i opišite svom lekaru kako se osećate. Nemojte skrivati okolnosti koje su prethodile promeni (alkohol). Lekar zbog te informacije neće da Vas krivi, već će samo dobiti bolji uvid u novonastalo duševno i telesno stanje i veću šansu da Vam pomogne.
Pozdrav
Poštovani, Imam 23 godine, majka sam dvoje dece. Pre 7 meseci dobila
Stanje koje opisujete odgovara dijagnozama koje su postavljene i koje spadaju u lakše i prolazne psihičke probleme, verovatno pojačane zbog post-partalnih promena u organizmu. Poremećaj koji dodatno opisujete unutar 2 poslednja dana nije dokaz shizofrenije. Na stetoskopu mozete uraditi i samo-testiranje koje ne služi da sami dokažete da li imate psihozu ili ne, ali može Vam pomoći da se početno orijentisete.
Pozdrav
Poštovani, Pijem Lamictal zbog epilepsije, Eliceu zbog depresije i Lyricu kao psihostabilizator.
Zbog okolnosti koje navodite ne bi trebalo značajnije menjati farmakoterapiju, dodavati nove lekove i slično. Ako su pomenuti neuropsihijatrijsi poremećaji pod kontrolom. Ono što opisujete je akutna reakcija na traumu tj. na okolnosti u kojima ste ugroženi, a osećate se psihološki bespomoćno. Da bi psihološki ojačali, bila bi korisna psihoterapija, a da li je dovoljno da se primeni individualno, ili mozda porodično, to treba da oceni stručno lice. Za početak, najbolje je da razgovarate sa lekarom kome ste se i do sada obraćali.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.