Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Nađa Marić Bojović

Nađa Marić Bojović

Prof. dr Nađa Marić Bojović

Psihijatrija

Prof. dr Nađa Marić Bojović je psihijatar. Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik.

BeogradJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik

Doktorirala je na temu primene strukturalnog neuroimidžinga (MRI) u ispitivanju polnih razlika u shizofreniji 2003.godine.

Bavi se lečenjem psihoza i poremećaja raspoloženja (unipolarna depresija, bipolarni poremećaj). Zalaže se za uvođenje metoda ranih intervencija u psihijatriji i razvoj neuronauka.

Internacionalni projekti:

• The European Network of National Schizophrenia Networks Studying Gene-Environment Interactions (www.eu-gei.org) - rukovodilac podprojekta za Srbiju

Istraživanje koje povezuje psihijatre, psihologe, genetičare i istraživače drugih profila iz vodećih centara Holandije, Španije, Velike Britanije, Turske, Irske, Nemačke, Francuske, Grčke, Austrije, Švajcarske, Australije, Kine i Brazila u okviru do sada najvećeg ispitivanja naslednih i sredinskih faktora rizika za oboljevanje od psihoza (shizofrenija i shizofreniji slični poremećaji). U Beogradu, istraživanje se odvijalo na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Srbije i Medicinskog fakulteta u Beogradu, kao i u psihijatrijskoj bolnici u Kovinu.

• Pre-Clinical and Patient Studies of Affective Disorders in Serbia. National Institute of Health, USA. Funding Fogarty Program. –rukovodilac kliničkog podprojekta

• mPIVAS (https://www.psylog.eu) - mHealth psychoeducational intervention versus antipsychotic-induced side effects - rukovodilac podprojekta za Srbiju

• NEMESIS study, Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (koordinator Jim van Os).

• Schizophrenia MRI Famili Study, University Bonn, Labaratory for Psychiatric Brain Research (koordinator Peter Falkai).

• Cumulative Exposure to Estrogen as a Risk–factor for Schizophrenia, kolaborativni projekat između Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (Jim van Os) i Instituta za Psihijatriju UKC, Beograd

• Hypopituitarism following traumatic brain injury (TBI), član The Athens TBI and Hypopituitarism Study Group.

Nacionalni projekti:

• Fosforilisanost glukokortikoidnog receptora kao biomarkera poremećaja raspoloženja / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije III 41029 – rukovodilac podprojekta

• Kontrola energetske homeostaze kod čoveka u različitim patološkim stanjima / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije OI 175033 – istrazivač

• Depresija u shizofreniji, Ministarstvo za nauku tehnologiju, rukovodilac prof. dr M. Jašović Gašić.

Nagrade i priznanja:

• 2005 Okasha Award for Developing Countries, World Psychiatric Association;

• 2004 AEP Research Award for the best paper published by young psychiatrist;

• 2003 Young Investigator Award, International Congress on Schizophrenia Research;

• 1991 Prva nagrada Univerziteta u Beogradu za naučni rad studenata.

Naučni i stručni rad

Kao autor ili koautor, profesorka Nađa Marić Bojović publikovala je preko 60 radova sa SCI liste sa preko 700 citata (h-index 17).

Radno iskustvo

Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Vanredni profesor i savetnik.

Institut za mentalno zdarvlje

Obrazovanje

Podaci o obrazovanju nisu uneti.

Članstva

Upravnoi odbora Srpskog saveta za mozak

Član.

Društvo za biološku psihijatriju

Predsednik.

Savet Udruženja psihijatara Srbije

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (104)

?
Pitanje #1552427. 1. 2018.

Poštovani, Želio bih da znam da li sam dobio shizofreniju. Inače u

Poštovani,

Želio bih da znam da li sam dobio shizofreniju. Inače u mojoj porodici nema niko tu bolest ni roditelji a ni did i majka. Naime bilo je to prije 15 dana, prepao sam se strašno i od straha sam se počeo tresti, bila je to neka fotografija. Izgledao sam stvarno uplašeno, 2 noći nisam mogao oka sklopiti i te druge večeri nisam mogao zaspati. Bilo mi je toliko muka da me je glava jako zaboljela, mislio sam da ću svrciti s pameti. Sutradan me je počela malo lijeva strana do potiljka boljeti. Kada bih zaspao tijelo bi mi se svo trznulo ali i to je prestalo. Ali jedne noći kad sam ušao u mračnu sobu na zidu sam vidio sitne svjetlucajuće tačkice. Sutradan sam po danu vidio crne tačkice koje idu kako pomijeram oči. Inače ja sam rođen sa strabizmom i imam jedno oko minus dioptriju a drugo plus. No kada zaspim pojavi mi se bijeli bljesak. I češće sam počeo sanjati, sanjao sam svaki dan u sedmici po dva tri sna, prije nisam često sanjao tako. Nemam halucinacije, i dalje se ponašam normalo, idem s kolegama na kafu, samo me zabrinjava to i ne osjećam više strah i nervozu vezano za tu fotografiju koju sam vidio.
Poštovani,

Stanje koje opisujete ne odgovara shizofreniji.

Pozdrav
?
Pitanje #1552255. 1. 2018.

Poštovani,  Letos sam radila krvnu sliku gde su svi parametri u redu,

Poštovani, 

Letos sam radila krvnu sliku gde su svi parametri u redu, kao i analizu urina gde su ketonska tela i acetob bili pozitivni a glikemija negativna. Doktorka je rekla da je od gladovanja. Na internetu sam čitala o raznin bolestima nakon čega su se simptomi tih istih bolesti postepeno javljali, i konstantno sam zabrinuta o svom zdravlju i preplašena, opterećena sam, kao hipohondar. Da li je moguće da mozak sam stvara te simptome zbog izloženosti strahu od neke bolesti, ne znam kako da pomognem sebi i skrenem misli i prestanem da se informišem o bolestima. 
Poštovana,

Postoji mogućnost da imate generalizovan anksiozni poremećaj, a ujedno ako gladujete važno je uočiti zašto sebe dovodite u to stanje. Predlažem da se javite psihologu ili psihijatru i razgovarate o načinima da umanjite napetost i racionalnije se odnosite prema zdravlju.

Pozdrav
?
Pitanje #15511829. 12. 2017.

Poštovani, Radi se o mm koji se unazad 2 meseca leči terapijom

Poštovani,

Radi se o mm koji se unazad 2 meseca leči terapijom Amizol 10 3x1, Eglonil 50 mg 3x1, Klonozepam 3x1/4 i Tritico 1 tableta uveče, dijagnoza mu je emocionalno nestabilan poremećaj ličnosti uz depresiju. Zanima me da li je to gpl i ima li pomaka u lečenju? On je u kući jako depresivan, nervozan i agresivan prema meni, sve je gori i gori uprkos terapiji koju uzima, tako da živim u strahu. Kako dalje? 
Poštovana,

Ima nekoliko nejasnih reči u mejlu, mm, gpl, pa ne mogu tačno da steknem utisak o čemu se radi. U svakom slučaju na pitanja koja imate u vezi sa terapijom i perspektivama lečenja najbolje je da direktno razgovarate sa lekarom koji je započeo lečenje i postavio dijagnozu.

Pozdrav
?
Pitanje #15505926. 12. 2017.
Poštovana,

Najbolje je da se savetujete u Vašoj opstini, i to sa pravnikom, a ako komšije imaju problem koji opisujete, imaju pravo da se obrate (zajedno sa Vama kao vlasnikom) , i komunalnoj policiji.
Da bi se videlo da li je moguće pokrenuti postupak prinudne hospitalizacije potrebno je angažovanje i policije i hitne pomoći, ali tek ako osoba ugrožava sebe ili druge u sklopu psihijatrijske bolesti.

Pozdrav
?
Pitanje #15495619. 12. 2017.
Poštovana,

Postoji kvetiapin, a osiguranje pokriva troškove za izdavanje leka u samo u određenim psihijatrijskim dijagnozama - lek se uvodi u terapiju na osnovu mišljenja psihijatra ili neuropsihijatra.

o rfzo listi lekova možete se informisati ovde-
http: //www. Rfzo. Rs/index. Php/osiguranalica/lekovi-info/pretraga-liste-lekova

Pozdrav
?
Pitanje #15490415. 12. 2017.

Poštovani,  Već dugo godina imam problem sa depresijom i anksioznošću i uzimam

Poštovani, 

Već dugo godina imam problem sa depresijom i anksioznošću i uzimam različite lekove. U poslednje vreme dozu sam sa svojim psihijatrom smanjila na Bromazepam 1. 5 mg ujutru i uveče i Rispolept 0.5 mg po podne i uveče. Naime, sumnjam da sam trudna, pa sam se uplašila kakvo dejstvo ovi lekovi, ali i dugogodišnje uzimanje različitih sedativa i antidepresiva mogu imati uticaja na plod? Svejedno, planiram da ih ostavim u slučaju trudnoće. 
Poštovana,

U trudnoći se lekovi koriste samo ako su neophodni, i to u dozama koje treba da budu minimalne. U Vašem slučaju, Rispolept je dat u dovoljno maloj dozi da ne bi trebalo očekivati posledice, međutim sve kombinacije lekova u trudnoći treba izbegavati, posebno jer Bromazepam nije tako bezbedan za stalno uzimanje.
Stoga, preporučujem da polako prekinete sa Bromazepamom i da obavezno posetite lekara koji Vam je propisao terapiju i koji bi trebalo da prati Vašu trudnoću i lečenje. Sa lekarom ćete naći najbolji način da Vas pripremi za porođaj, da prodiskutuje sa Vama laktaciju itd.

Pozdrav
?
Pitanje #1547245. 12. 2017.

Poštovani, Simptom moje bolesti je, izuzetno, neobjašnjiv, ne otkriven, ne kategorizovan, drugim

Poštovani,

Simptom moje bolesti je, izuzetno, neobjašnjiv, ne otkriven, ne kategorizovan, drugim rečima, nepoznat čak ni većini dotičnih psihoterapeutskih, psiholoških i drugih grana koja se bave ljudskom psihom. Bolešću kojom sam izložen već od 2003 godine (a meni je sad 38 godina) konstantno se suočavam sa neminovnom neuspehu, u pokušaju izlečenja. Štaviše, od početka začeća bolesti pa do ovog trenutku, nisam ni pokušao, blagorečeno, nikakvo iznalaženje za izlečenje. Sto je po svrsi moje sopstevene dijagnoze, samouverenog konstatovanja, moja psiholoska bolest, nazalost je neizleciva. Ovu psiholosku bolest koja me proganja vec duzih niz godina, navela me je da je svrstam u sklopu "fobicnih" poremecaja (iako to nije) , i u vezu sa "poremecaje licnosti". Elem. Postovana/i doktore, prilozno, sta sam vam gore pisao, a to je simptom, odnosno imam psiholosku smetnju od "hladnog vremena", i od "hladnog vetra". I izazovi kojima sam izlozen ova dva kompleksa, doduse, nisu kao takvi fenomeni koje ih koncipiram, nego se ovi fenomeni, u meni izrazavaju, do krajnoj meri, "ispanicenosti", prilikom mog izlaska na bilo koji javni prostor, a na tom vidiku se pojavi "covek" (bilo koji covek) musko, zensko, dete, starac itd. I nebitno koliko se osoba po broju ispred mene pojavljuje. U tom vremenskom segmentu, kad je "hladno i vetrovito" moje "oci" odmah pocinju da "suze". Dakle, da vam detalnjije opisem. Skromnim recima, moje oci izlivaju suze, onda, samo tad kad postoji ljudska osoba (neodredjena) ispred mene, i u uslovima hladne i vetrovite, vremenske prilike. A u tom trenutku liju mi suze sa ociju. I to mi stvara tako neprijatnu situaciju, da nisam ni u kakvom stanju, da prekinem suze (u smislu deteta, ne mogu a da ne placem) . I postovana/i, u tom placnom i panicnom situaciji, iznenadicete se, neprestano sam izlazen. Ovo je stanje, kako bi pojednostavio, slicno stanju, kad je, fobicna osoba direktno izlazena panici, objektu od koje, zapravo, ona boluje. Samo, u moje panicno stanje nije, prilicno izrazen strah, vec suze sa ociju, i to onda samo kad je vreme kao sto rekoh hladno, i kad susrecem bilo nekog recimo, malog decaka ili bilo koju drugu osobu. Iza ovoga sto sam napisao, a tice se moje suze, proisticu samo onda kad se susretnem sa hladnocom i covekom. Dakle u kombinaciji, doktore, hladno i covek, kod mene izazivaju suze, prilicno plac. Postovana/i, ne bih zeleo da vam ostavim utisak sve na crnom. Naravno. Ruku na srce. U mojoj prici sam vise puta pominjao "hladno" dapace i "covek". Pa sa postovanjem cu pokusati da vam ostavim u tisak i to sto u vecoj meri, na svetlecoj nijansi. Sljedeca sretna strana moje price je ta, (da necu vas ostaviti ravnodusnim) je da ja nisam u suznom ili placnom stanju samo tada, kada nema hladnog vremena ili vetra, odnosno kad je "toplo" vreme i prilikom mog izlaska na tom bilo kojim javnim prostorom i pojavljivanju bilo kog ljudskog lika na tom otvorenom prostoru. Pojednostavljujem, u celoj toploj sezoni, recimo ljeti, u mojim ocima se ne izliva ni kap suza, nego kao sto sam vam dao primer "hladno" odnosno, u zimi. Kao sto su suprotne sezone zima i leto, isto tako se ove dve sezone odrazavaju suprotno u mojoj glavi. Dakle, u zimi placem, a ljeti se smejem. Ako ste me razumeli. Dok sam u zimi suocen sa izlivanju suza prilikom susreta nekog bilo kog prolaznika ili prolaznike, dokle u ljeti nisam suocen sa slicnoj situaciji, bezvoljno suzanja ociju. Osim sto u ljeto ne izlivam suze, meni, na svu srecu ne pada mi ni na pamet to, kako sam uopste sebi dopustio tako lako da, recimo poplacem po ulici. Sta je to, na sta hocu da me vi usmerite, je to da mi po vasem upadljivom nalazenju oko ovog teksta, kog sam vam pisao, nadjete mi poprilicno odgovarajuci ljek. U 2009 god. Sam bio kod psihijatra za tretman. Opisao mu bolest pojednostavljeno, prepisao mi neke ljekove. I to nije imalo nikakve primetljive efekte, i odustao sam. Doktore, sasvim je razumljivo, moja bolest nikako ne podleze tretmanu, sa stanovista savetovanja, nego sa doktorom kao st ste vi, a direktno preko ljekova, koje biste mi vi prepisali. Ja verujem da postoji ljek za moju dijagnozu. Verujem iz cinjenice da sam i sam bio konzumer alkoholnih pica. I doktore verujte, da dok sam u stanju pod alkoholnog dejstva, "suze", u zimi dakako kao sto sam imao u prici, nisu mi se pojavljivali. Ili pak alkohol mi smanjivao te izlivanje suze. Dakle u samoj sretnoj prici koju omedjujem sa alkoholom, zeleo bih da cujem neku vasu recepciju u vezi ljekova, pod kojim bi se sprecilo izlivanje suza. Ili, ako postoje ljekovi koji zamenjuju alkohol tj. Ljekovi koji upadljivo efektivno deluju na oci, kao sto alkohol ima svoje ucinke u ocima konzumenata tj. Ocima pridaju neku toplotnu temperaturu, a sto ta temperatura se pozitivno odrazuje po meni, samim tim sto je faktor "ljetne" sezone, uzgred receno, zbog toplote na mojim ocima se ne izlivaju suze. Pa mozete vi doktore po vasem razumevanju analize mojih dijagnoza slobodno mozete mi preporuciti neke ljekove. Pod ovim sta sam vam opisao, iznalazenje recepata je potencijalno prihvatljivo, nego kod samog savetovanja recima. Princip je medikamentski a ne savetodavni. Inace sam potpuno zdrav, hvala bogu, godinama ne koristim nikakve ljekove, ne konzumiram alkohol. Nisam izlazen fizickom radu. Pa mi slobodno preporucite odredjene ljekove. Unapred vam se zahvaljujem
Poštovani,
Preporuka lekova je moguca samo ukoliko se javite lekaru opste prakse ili psihijatru, sto vam i predlazem da ucinite u nadleznoj zdravstvenoj ustanovi.
Pozdrav
?
Pitanje #1547195. 12. 2017.

Poštovani, Moja svekrva ima 84 godine. Nedavno smo išli kod psihijatra zbog

Poštovani,

Moja svekrva ima 84 godine. Nedavno smo išli kod psihijatra zbog lošeg spavanja i prepisan joj je Tritico retard. Ona sada još više ne spava i noću još više ustaje u nekom strahu. Pila je 150 mg a na poziv doktora on nam je rekao da joj damo 300 mg. Imena nam ne pamti i često pada. Molim Vas da odgovorite da li možda ima neki drugi lek za umirenje i spavanje. Inače mnogo šeta i uvek je u nekoj panici. 
Poštovana,

Moguće je promeniti terapiju, korigovati dozu (umanjiti), posebno jer dolazi do padova i to obavezno napomenite lekaru. Konsultacija sa njim je neohodna, ali efekat terapije (bilo koje) u stanjima koja ima Vaša svekrva je slab. Na žalost, u takvim poremećajima medicina još uvek ne uspeva da nađe efikasan i neškodljiv lek.

Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460