Mr sci. med. dr Milan Mijailović

Mr sci. med. dr Milan Mijailović
Kardiologija
Dr Mijailović je subspecijalista kardiologije sa dugogodišnjim iskustvom u državnoj kao i u privatnoj praksi. Doktor Mijailović je autor i koautor 57 stručnih radova koji su objavljeni u recenziranim časopisima, monografijama i zbornicima radova.
Zakažite pregled
O lekaru
Dr Milan Mijailović je subspecijalista kardiologije sa dugogodišnjim iskustvom u državnoj kao i u privatnoj praksi.
Nakon 30 godišnjeg iskustva doktor Mijailović otvara privatnu praksu "Medica Interna Plus" u Beogradu.
U svakodnevnoj praksi dr Mijailović obavlja:
Autor je i koautor 57 stručnih radova koji su objavljeni u recenziranim časopisima, monografijama i zbornicima radova. Dr Mijailović je završio i Edukaciju iz ultrazvuka srca 2005. godine kao i CME edukaciju iz doplera krvnih sudova vrata 2006. godine.
Pregled kod dr Mijailovića možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na broj 060/0687-461.
Ordinacije
Cenovnik
Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.
Radno iskustvo
Dom zdravlja Čajetina
(1986–1989) Kardiolog.
Čigota - Specijalni zavod za lečenje bolesti štitaste žlezde.
(1989–2004) Kardiolog.
Dom zdravlja "Dr Ristić"
(2004–2007) Kardiolog.
Poliklinika Alfa Medica
(2007–2010) Kardiolog.
Dom zdravlja "Jedro"
(2010) Kardiolog.
Medica Interna Plus
(2017) Osnivač privatne prakse koja je locirana u A bloku na Novom Beogradu.
Obrazovanje
Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu
(1985) Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu
(1997) "Hipertenzija i tip distribucije masnog tkiva kod gojaznih osoba" Magistar medicinskih nauka.
Članstva
Udruženje kardiologa Srbije
Član.
Udruženje za hipertenziju Srbije
Član.
Evropsko udruženje kardiologa
Član.
Evropsko udruženje za hipertenziju
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Svi odgovori doktora (180)
Prema opisu bol nije kardiološkog porekla, a verovatno ni plućnog. Najverovatnije da se radi o pripojima rebara, interkostalnim mišićima i nervima ili kičmi. Važno je da li dobro podnosite fizičke napore, verijem ta ih dobro tolerišete.
dr milan mijailović
Pozdrav
Verovatno da je merenje krvnog pritiska izrazito stresogeno za vas. Najbolje da se postavi 24h mernje krvnog pritiska po holteru (tzv. Holter krvnog pritiska) , čime će se dobiti bolji uvid u vaše stanje. Dobro je što ste fizički aktivni, to je najbolji lek protiv stresa. Nakon hooltera proceniti da li kod psihologa ili psihijatra, ili ne.
dr milan mijailović
Pozdrav
Imamo nizak pritisak, poslednje merenje je 85/47 a puls 95. Osećam jak
Obe bolesti, naročito ako su udružene, mogu da dovedu do navedenih tegoba. Najbolje da kardiolog proceni zdravstveno stanje vašeg oca i prema nalazu odredi dalju terapiju. Srčani mišić, u funkciji pumpe, ne obavlja svoju ulogu pa se zato javljaju noćna gušenja. Obično pacijentima prija da spavaju na visokom uzglavlju, a u terapiju treba uključiti diuretike i vazodilatatore. Ali nemojte na svoju ruku, neka to uradi lekar.
dr milan mijailović
Pozdrav
Neumesno je da se kardiolog meša u psihijatrijsku terapiju. Svakako da navedeni lekovi mogu da dovedu do navedenih tegoba, direktno uticajem na nervni sistem i psihu, ali i snižavanjem krvnog pritiska. Najbolje da se obratite drugom psihijatru koji može da redukuje terapiju, ako nađe za shodno.
dr milan mijailović
Pozdrav
Nizak krvni pritisak i ubrzan srčani rad se javljaju zajedno. Obzorom da ste se porodili, a niste naveli da li dojite bebu, jedini lek je verapamil (ne daje se propranolol, koji je efikasniji u terapiji tahikardije) , ali on može dodatno da snizi krvni pritisak. Najbolje da se javite svom kardiologu na kontrolni pregled.
dr milan mijailović
Pozdrav
Izgleda da ste vi već dobro utrenirani, obzirom da radite sklekove, zgibove i trbušnjake. Mislim da povećanje težine neće pogoršati vaše zdravstveno stanje, ako ne budete preterivali sa težinama. Najbolje da prethodno posetite kardiologa koji će proceniti vaše zdravstveno stanje i preporučiti stepen opterećenja.
dr milan mijailović
Pozdrav
Poželjno je da se javite kardiologu da se urade uz srca i test opterećenja pa da se proceni da li su tegobe kardiološkog porekla. Iste simptome mogu da daju želudac, poremećaji kičmenog stuba, stres, preterano konzumiranje kafe, pušenje, gojaznost.
dr milan mijailović
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.