Bol u nozi može biti simptom opasnog krvnog ugruška skrivenog duboko u venama – poznatog pod imenom duboka venska tromboza (DVT). DVT formira se u velikoj veni, poput one u nozi ili preponama i može biti smrtno ozbiljna stvar ako se ugrušak počne kretati i uđe u pluća – gde postaje plućni embolizam (PE).
Kako bi povećali osveštenost, američki zdravstveni stručnjaci pokrenuli su kampanju, a dr Steven Galson najavio ju je rečima: "To je tihi ubica. Teško ga je dijagnosticirati. Većina ljudi nije svesna da je reč o ozbiljnom medicinskom problemu, niti zna kako ga sprečiti."
Naime, oko 350.000 do 600.000 Amerikanca svake godine postaju žrtve DVT-a, a barem 100.000 zbog toga izgubi život.
Ugrušci mogu brzo prekinuti život naizgled zdravih osoba (odjednom umru nakon dugog putovanja na kojem su dugo bili nepomični u uskom prostoru).
Znakovi i simptomi DVT-a povezani su sa stepenom začepljenja venskog protoka, upalom zida krvnog suda, ali nijedan fizikalni nalaz ili kombinacija simptoma i znakova nisu dovoljno pouzdani za postavljenje dijagnoze, jer se DVT može pojaviti i bez očitih simptoma.
Najspecifičniji znakovi DVT-a
- Oticanje noge, posebno jedne.
- Bolna osetljivost mišića potkolenice, posebno na postero-anteriornu kompresiju.
- Vruće tačke na nozi.
- Homanov znak (bol pri nagloj dorzofleksiji stopala pri umereno savijenoj nozi u kolenu) je pozitivan u manje od 50% slučajeva s DVT-om i u više od 50% slučajeva bez DVT-a, pa je vrlo nespecifičan.
- Proširene površinske vene i blaga do umerena bol na dodir duž trombozirane vene.
- Opšti simptomi kao osećaj slabosti, malaksalosti, blago povišena temperatura, ali bez hladnoće i drhtavice.
- Kod masivne tromboze ileofemoralnih vena i njihovih ogranaka koža je edematozna, bljeda ili cijanotična (krv postaje tamnocrvena i prosijava kroz telo modru boju ), uz jaku bolnost i čestu pojavu petehija, a kasnije se proširi i proksimalno zbog sve manjeg arterijskog dotoka, a na stopalu i prstima nastaje ishemična gangrena.
- Neobični kašalj, bol zbog dubokog udisaja i drugi problemi s disanjem. Plućna embolija je prva manifestacija DVT-a u 10% slučajeva.
U najrizičnije grupe spadaju
- Osobe koje su nedavno imale hirurški zahvat, slomili kost ili pali – dugo su nepokretni, trudnice, žene na antibebi pilulama ili hormonskoj terapiji za menopauzu, kao i svi koji su dugo vremena nepokretni.
- Rizik povećavaju godine, pušenje i debljina.
- Važan je i genetski faktor, zato uvek obavestite lekara ako imate bliskog rođaka koji je imao krvni ugrušak.
Svi koji imaju rizik od razvoja DVT-a trebalo bi da nose udobnu široku odeću i povremeno podići noge iznad nivoa srca. Trebalo bi i vežbati, nositi kompresivne čarape i smanjiti unos soli.







