Stetoskop

Ishrana mlađih predškol­aca

U uz­ra­stu od dve go­di­ne ma­lišan je do­vol­jno do­bro raz­vio mo­tor­ne vešti­ne da se hra­ni bez po­moći, pa mu to tre­ba i do­zvo­li­ti. Od ovog pe­ri­o­da, pa na­dal­je, nje­go­va is­hra­na će se pre­težno sa­sto­ja­ti od čvr­ste hra­ne. Može se početi sa da­van­jem ob­ra­nog mle­ka, a dnev­ni obrok bi tre­ba­lo da se sa­sto­ji od češćih man­jih obro­ka (obično tri, i dve užine između). De­ca naj­bol­je zna­ju ko­li­ko će je­sti.

12. januar 2009.4 min čitanja2715 pregleda
Ishrana mlađih predškol­aca
U uz­ra­stu od dve go­di­ne ma­lišan je do­vol­jno do­bro raz­vio mo­tor­ne vešti­ne da se hra­ni bez po­moći, pa mu to tre­ba i do­zvo­li­ti. Od ovog pe­ri­o­da, pa na­dal­je, nje­go­va is­hra­na će se pre­težno sa­sto­ja­ti od čvr­ste hra­ne. Može se početi sa da­van­jem ob­ra­nog mle­ka, a dnev­ni obrok bi tre­ba­lo da se sa­sto­ji od češćih man­jih obro­ka (obično tri, i dve užine između).

De­ca naj­bol­je zna­ju ko­li­ko će je­sti

Ve­o­ma su ose­tlji­va na tem­pe­ra­tu­ru i struk­tu­ru hra­ne, pa većina ne vo­li ka­da je ona su­više to­pla ili hlad­na. Sviđa im se hra­na u bo­ji, neo­bično ukrašena. Tre­ba iz­be­ga­va­ti pre­ku­va­nu hra­nu, jer uglav­nom više vo­le si­ro­vu ili ma­lo oba­re­nu. Ta­kođe, više vo­le sočno ne­go su­vo  me­so. Većina de­ce više vo­li da je­de iz ličnog pri­bo­ra za jelo, a to po­maže ro­di­tel­ji­ma u serv­i­ran­ju ma­lih ko­ličina hra­ne. Ia­ko sva­ki ma­lišan ima je­din­stve­ne nu­tri­tiv­ne na­vi­ke, možete pra­ti­ti ne­ka ge­ne­ral­na uput­stva da bi­ste zna­li da li uzi­ma do­vol­jno od­go­va­ra­jućih ma­te­ri­ja.

De­te po­sle na­vršene dru­ge go­di­ne (do četi­ri) tre­ba da uzme 1300 cal u to­ku 24 sa­ta ka­ko bi norm­al­no ra­slo i raz­vi­ja­lo se. Ka­lo­rij­ske po­tre­be, međutim,  va­ri­ra­ju u za­vi­sno­sti od ak­tiv­no­sti, kao i od građe i me­ta­bo­li­zma, pa ne tre­ba bri­nu­ti ako de­te je­de man­je od očeki­va­nog.

Mno­ge stu­di­je su po­ka­za­le da vr­sta hra­ne ko­ju ro­di­tel­ji da­ju de­ci ima naj­većeg uti­ca­ja na to ka­ko će ona učiti da je­du. Naj­lakše će naučiti da se do­bro hra­ne ako se i nji­ho­vi ro­di­tel­ji zdra­vo hra­ne. De­ca bud­no pra­te od­ra­sle i imi­ti­ra­ju ih. Ako ro­di­tel­ji ne­ma­ju do­bre nu­tri­tiv­ne na­vi­ke, šan­se da ih ima­ju de­ca ni­su naj­bol­je. I dru­ge odra­sle oso­be ili de­ca sa ko­ji­ma ma­lišan obe­du­je ima­ju  značajan uti­caj na to ka­ko će on naučiti da je­de. Često se dešava da predškol­sko de­te je­de u ob­da­ništu i neće da je­de kad dođe kući. Ako se u nje­go­vom pri­su­stvu skreće pažnja na nje­go­vo od­bi­jan­je, to će sa­mo  po­ten­ci­ra­ti ta­kvo po­našan­je.

At­mos­fe­ra za vre­me je­la

Ako ma­lišan uživa u je­lu za­jed­no sa ostat­kom po­ro­di­ce, on će naučiti i so­ci­jal­ni aspekt is­hra­ne: učešće u is­hra­ni i pri­jat­nom raz­go­vo­ru u ve­zi dnev­nih ak­tiv­no­sti. Uglav­nom će sle­di­ti pri­mer ro­di­tel­ja. U da­ni­ma kad je de­te umor­no, ili su­više glad­no, ili ne­ras­po­loženo da čeka po­ro­dični ručak, naj­bol­je je na­hra­ni­ti ga ra­ni­je. Tre­ba mu da­ti obrok odvo­je­no, ili na­pra­vi­ti ma­lu užinu pre ne­go što stig­ne ručak.

Ulo­ga ro­di­tel­ja je da po­nu­di ra­zno­vr­sne na­mir­ni­ce, ali ni­kad ne tre­ba in­si­sti­ra­ti da se one po­je­du po sva­ku ce­nu, jer se ta­ko kod de­te­ta može stvo­ri­ti od­bo­jan stav pre­ma od­ređenoj vr­sti hra­ne. U uz­ra­stu od dru­ge do pe­te go­di­ne ape­tit pu­no va­ri­ra. Tre­ba pošto­va­ti te pro­me­ne, sačeka­ti vre­me kad de­te oglad­ni, i on­da mu po­nu­di­ti hra­nu.
 
Ape­tit mlađih predško­la­ca se po­jačava to­kom pe­ri­o­da in­ten­ziv­nog ra­sta, i sman­ju­je kad su umor­ni ili uz­buđeni. Naj­bol­je je na­pra­vi­ti mir­nu at­mos­fe­ru, serv­i­ra­ti hra­nu atrak­tiv­no, osta­vi­ti je na sto­lu dovol­jno du­go (ali ne duže od 30 mi­nu­ta), i ne ko­men­ta­ri­sa­ti po­našan­je de­te­ta za sto­lom. Mno­gi ma­lišani ostav­lja­ju hra­nu ko­ja im je pr­vi put po­nuđena. Ne tre­ba zbog to­ga bri­nu­ti, već je po­nu­di­ti i sle­dećeg da­na. I de­ca, kao i od­ra­sli, ne­ku hra­nu vo­le, a ne­ku ne. Ni­je neo­bično što od­bi­ja­ju no­vu hra­nu, tre­ba je po­nu­di­ti de­se­tak pu­ta da bi se na nju na­vi­kla. Iz­be­ga­vaj­te for­si­ran­je, na­val­ji­van­je, na­go­va­ran­je i na­građivan­je za je­lo. De­ca nauče vr­lo ra­no da kon­tro­lišu ro­di­tel­je ostat­kom je­la. Ako ma­lišan odu­go­vlači sa je­lom i je­de duže od po­la sa­ta, sklo­ni­te tan­jir i ogra­ničite ili uki­ni­te užinu. Ne­moj­te mi­sli­ti da ti­me kažnja­va­te de­te, jer je ono po­ne­kad su­više umor­no da bi je­lo, možda mu ni­je do­bro, ili jed­no­stav­no ne­ma ape­tit tog da­na.
Ako gu­bi­tak ape­ti­ta po­tra­je, od­ve­di­te ga na pre­gled i la­bo­ra­to­rij­ske ana­li­ze.

De­ca uz­ra­sta od dve do pet go­di­na obično po­ra­stu oko se­dam san­ti­me­ta­ra i do­bi­ju u te­le­snoj ma­si oko dva ki­lo­gra­ma go­dišnje. Osno­va is­hra­ne u ovom uz­ra­stu je slična is­hra­ni od­ra­slih, ali se ko­ličina raz­li­ku­je.

Uzi­man­je ra­zno­vr­sne hra­ne

Na­gla­sak u pi­ra­mi­di is­hra­ne za de­te iz­nad dve go­di­ne je na pet glav­nih gru­pa na­mir­ni­ca, od ko­jih je sva­ka važna za održavan­je do­brog  zdrav­lja:
  • hleb, žita­ri­ce, pi­ri­nač, pa­sta
  • po­vrće
  • voće
  • mle­ko, jo­gurt, sir
  • me­so, ri­ba, ja­ja, ma­hu­nar­ke
Važno je po­nu­di­ti i ra­zno­vr­snu hra­nu iz iste gru­pe. Raz­ličiti nu­tri­jen­ti su po­treb­ni za raz­ličite ulo­ge u or­ga­ni­zmu. Pro­te­i­ni su po­treb­ni za rast. Većina pro­te­i­na se zadovoljava iz mle­ka,  me­sa, ri­be, ja­ja, si­ra.
 


      Tekst preuzet iz knjige „Od prvog obrika do školske užine" Prim dr med. Jasminke Komnenović
www.drkomnenovic.co.yu

Zdravlje dece
12.01.2009.0
Prim. dr sci. med. Jasminka Komnenović

Autor Prim. dr sci. med. Jasminka Komnenović

Autor ovog članka je Prim. dr sci. med. Jasminka Komnenović.

Bez ocena9 članaka

Broj komentara: 0

Vaš komentar nam je veoma dragocen, molimo upišite ga ovde

Treba Vam savet?

Stupite u kontakt sa našim doktorima, postavite pitanje i dobićete odgovor direktno od specijalista.

Postavite pitanje

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460