
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Što se tiče kardiološkog statusa on je sasvim u redu i ja ne vidim potrebu za nekom daljom dijagnostikom. Imate dobar odnos težine i visine, bez pušenja, 5 obroka dnevno, voće i povrće, 3 klimoetra pešačenja dnevno.
Pozdrav
Uradjeno je dosta pretraga i terapija kod vas. Ako je konačna terapija kombinacija 2 beta blokatora, to nije uobilčajeno. Sintrom pijete zbog embolijskih incidenata (prevencija) . Od beta blokatora najveći potencijal za prevenciju af ima sotalol. Ja iz vašeg pisma nisam tačno mogao zaključiti šta izaziva lupanje srca kod vas, da li je to tahikardija, ekstrasistole ili nešto treće. Ako su u pitanju tahikardije (na to najviše liči) možda je potrebna još jedna ablacija jer očigledno problem nije rešen.
Pozdrav
Mislim da vam taktika nije dobra i da lekove trebate uzimati stalno. Pritisak može biti visok a da nemate tegobe, takodje, kada izmerite da je povišen, vi ne znate koliko dugo je bio takav. Moj savet, lekovi svakodnevno.
Pozdrav
Po mom mišljenju uvek treba gledati ima li neko tegobe ili ne. Da, vaš bazalni puls jeste viši ali vi ste bez tegoba. Ta priča o trošenju srca je netačna. S obzirom da vam je pritisak niži, morate biti pažljivi sa lekovima koji bi mogli usporiti srce i sniziti pritisak (beta blokatori) pa vam ostaju neki drugi lekovi, naravno, po savetu kardiologa.
Pozdrav
Mislim da bi morali da odete kod kardiologa a evidentno je da ta terapija nije dovoljno efikasna kod vas. Treba tretirati i višak kilograma a trigliceridi i holesterol se terapijom mogu dovesti u normalu. Pritisak mora biti ispod 140/90mmhg
Pozdrav
Može, treba da ima karticu kod sebe da ne bi prolazio kroz detektor metala, to je zabranjeno.
Pozdrav
Kateterizacija srca vam je apsolutno neophodna radi postavljanja dijagnoze. S obzirom da imate izraženo gušenje, što je znak srčane slabosti, verovatno će trebati što hitnija operacija. Rizik postoji i odredjuje ga euroscore index, dostupan na sajtovima esc (evropsko udruženje kardiologa) .
Pozdrav
Tegobe koje opisuijete najviše liče na ekstrasistole tj. Prevremene srčane udare. U vašim godinama obično je umor, stres, nespavanje, prevelika fizička aktivnost. . . Najčešći razlog za njihovo nastajanje. Ekg bi trebao da ih identifikuje a tek onda priča o njihovoj terapiji. Ekg ili holter od pretraga.
Pozdrav
Ne znam da li uzimate neku terapiju koja bi mogla da obori krvni pritisak, ako je uzimate treba konsultovati lekara oko njenog smanjenja. Ako je uzimate, postoje lekovi koji se koriste za podizannje krvnog pritiska.
Pozdrav
Smete naravno. Za vas smog je poblem samo ako ste i plučni bolesnik. Ako nemate tegobe i dobro podnosite fizički napor, nema razloga za dodatne pretrage.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.