
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Dilatativna kardiomiopatija je uvećanje srčanih šupljina poznatog ili nepoznatog porekla što sve skupa rezultira srčanom slabošću. Vi uz to imate i slabije regulisanu hipertenziju. Sa parametrima koje ste izneli imate umanjenu radnu sposobnost a to procenjuje specijalista medicine rada.
Pozdrav
To što opisujete liči na ekstrasistolu i postekstrasistolne fenomene. Ne predstavljaju neki ozbiljan nalaz ali njihov subjektivni doživljaj može biti jako neugodan. Treba ih identifikovati na ekgu ili holteru da bi se mogli tretirati.
Pozdrav
Ako je vaše pitanje bilo o sotalolu, onda je vaše mišljenje ispravno, što se tiče tog leka. Sotalol je beta blokator, smanjuje tonus krvnih sudova i obara pritisak a deluje depresorno na srčanu frekvencu izazivajući relativnu ili apsolutnu bradikardiju. Daju se i zbog ekstrasistola jer smanjuju automatizme i broj ekstrasistola. Kardiološki nalazi koje ste poslali su manje više u redu. Ako se drugi deo pitanja odnosi na prolapsus valvue mitralis (a2, p2) , insuff. Valvulae mitralis (+1/2-2) , odgovor je:
prolaps mitralne valvule znači da jedan od dva listića mitralnog zaliska se posuvraćuje prema pretkomori što rezultira nepotpunim zatvaranjem zaliska i vraćanjem krvi (regurgitacija) iz leve komore u levu pretkomoru. Ne zahteva neku posebnu pažnju i terapiju a može izazivati ekstrasistole. Vaša terapija je u skladu sa vašom dijagnozom.
Pozdrav
Protrombinsko vreme i inr kod vas nema nikakav značaj, treba odrediti agregaciju trombocita na adp i asp
Pozdrav
Što se tiče pitanja vezanog za srce, treba vam eho srca da se utvrdi stanje srčanog mišića. Napadi ubrzanog rada srca se mogu kontrolisati antiaritmicima ali to ne isključuje da se javljaju ekstrasistole tj. Preskoci u radu srca uprkos terapiji. Trebate nastaviti sa uzimanjem beta blokatora.
Pozdrav
U pravu ste za velike razlike izmedju 2 nalaza ali ja sigurno sa ovakve distance ne mogu biti sudija koji je tačan, pa ću vam napisati svoje mišljenje. Iz prvog nalaza ne vidim ništa patološko sem dilatacije aorte koja ne zahteva terapiju. Drugi doktor meri ef (ejekcijsku frakciju) za 10% nižu od prvog doktora, koja je tačna? Kardiomiopatija je ozbiljna dijagnoza za čoveka od 38 godina ali stres ne može biti njen uzrok. Pogotovu ne vidim kako se može predstaviti da je imao miokarditis. "srce odmara" je verovatno bio sporiji srčani rad koji može izazvati vrtoglavicu i nesvesticu, ali to može izazvati i niži pritisak. Moj predlog je eho srca kod nekog ko je veoma stručan u toj vrsti dijagnostike.
Pozdrav
Mislim da vas trebaju pogledati i fizijatar i neurolog zbog tih trnjenja koje opisujete. Kardiološka dijagnoza je blaga i neznatna i ne zahteva neku posebnu terapiju.
Pozdrav
Ako nemate ugradjen pejsmejker, nema nikakvih smetnji za prolazak kroz detektor metala.
Pozdrav
I ja mislim da bolovi koje imate ne potiču od srca, a veoma često je šum koji se čuje na srcu samo fukcionalan i ne predstavlja patološki nalaz. Moja preporuka je da uradite samo eho srca, ništa od druge dijagnostike.
Pozdrav
Eho stres treba da neinvazivno proceni potrebu za kateterizacijom a ne može je zameniti ni na koji način. Predstavlja kombinaciju testa opterećenja i ultrazvuka srca. Ct pregledu ja lično ne verujem, a ovaj vaš kaže da nema ozbiljnijih promena na krvnim sudovima srca.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.