
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Tegobe koje opisujete zaista ne liče na srčane ni u jednom aspektu. Mladi ste i sa 26 godina nemate nikakvu osnovu da svoje tegobe vezujete za srce. Aktivnost je uvek dobrodošla, nadjite vremena za sebe.
Pozdrav
Perimiokarditis je ozbiljna dijagnoza i ja vam savetujem da odete na pregled kod prof seferovića i da se bez pregleda ne mogu savetovati analize ili metode ispitivanja.
Pozdrav
Doktori su vam predložili najbezbedniji način ekstrakcije elektrode za vas. Na žalost, najbezbedniji nije i najjednostavniji pa vam predlažem da prihvatite predloženu proceduru.
Pozdrav
Po vašem opisu verovatno se radai o ekstrasistolama tj. Prevremenim srčanim kontrakcijama. Mogu se javiti kod potpuno zdravih osoba. Vrlo verovatno je da ne zahtevaju nikakvu terapiju. Potrebno je da uradite ekg kada imate takve probleme da bi se mogli identifikovati.
Pozdrav
Cialis i levitra se ne smeju uzimati zajedno sa organskim nitratima a vi pijete isosorb. Tegobe koje se mogu javiti su u spektru tegoba koronarne bolesti, znači od laganog bola pa do malignih poremećaja ritma i naprasne srčane smrti. Moj savet: ne uzimajte ih zajedno.
Pozdrav
Sves su supraventrikularne ekstrasistole, znači potiču iz pretkomora i av čvora. Spadaju u grupu benignijih tj. Manje opasnih poremećaja srčanog ritma i najčešće ne zahtevaju terapiju.
Pozdrav
Varijacije pritiska se najčešće vidjaju kod osoba sklonih burnijem i emotivnijem reagovanju. Na osnovu jednom ili dvaput izmerenog pritiska se ne može postaviti dijagnoza hipertenzije, pa predlažen da narednih desetak dana merite pritisak 2-3 puta dnevno. Ako bude veći deo vremena povišen, onda ste za lekove. Smanjite slano i gazirano, povećajte fizičku aktivnost, nekada je i to dovoljno da smanji pritisak.
Pozdrav
Stres može biti samo okidač za ovakve doživljaje a suština cele priče je ateroskleroza. Faktori rizika su pušenje, masnoće u krvi, povišen pritisak, dijabetes. . . Ali stent je rečio problem na srčanoj arteriji koji ste imali i sada ste bezbedniji i zdraviji nego pre procedure. Život nameće nove stvari i niko vas ne može sačuvati od stresa, zato nastavite normalan život i aktivnost.
Pozdrav
Jedina moguća terapija se elektrofiziološka i to ablacija plućnih vena, eventualno ablacija av čvora sa ugradnjom vvir pejsmejkera.
Pozdrav
Za infarkt ste mladi i to je zadnja bolest koje se trebate bojati. Tegobe koje opisujete su verovatno ekstrasistole tj. Prevremene srčane kontrakcije. Ekg je neophodan da bi se identifikovala vrsta i tip ekstrasistola a onda se može odrediti i adekvatna terapija. Od dijagnostike samo ekg i holter.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.