
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Da budem iskren tegobe koje ste opisali ne liče da bi mogle biti srčanog porekla, i sami navodite da ste emotivni. Zato su sedativi dobar izbor terapije a vi nemate razloga da brinete, jer niste bolesni.
Pozdrav
Propranolol treba da smanji krvni pritisak i da uspori rad srca pa mislim da su svi simptomi koje ste opisali posledica marihuane. Ne zaboravite da i organizam stari i da ne reagujemo uvek isto na iste doze lekova ili psihotropnih supstanci.
Pozdrav
To što vam je kardiolog ne netačno na više načina. Stent nema nikakav rok trajanja i može neograničeno ostati u srčanim - koronarnim arterijama a ako je prohodan nema razloga ni za kakvu intervenciju. Drugo, i ako se stent zapuši ili ako se oko njega i u njemu javi suženje, možemo ga otvoriti ili staviti drugi stent u njega. Treće, baj-pass je taj koji ima rok trajanja na desetak godina, ali često vidimo da su prohodni i posle 15-20 godina, kao i što ih vidimo zapušene posle godinu dana. U svakom infarktu ima oštećenja a koliko je bilo u vašem može se proceniti po veličini ef - ejekcijske frakcije tj, istisne moći srca.
još nešto, kladim se da kardiolog koji vam je sve ovo ispričao ne stavlja stentove i ne radi interventnu kardiologiju.
Pozdrav
Možete bez problema da smanjite terapiju ovako kako ste uradili.
Pozdrav
Nalaz je prilično dobar i ne vidim razlog za strah. Leva pretkomora je granično uvećana, hipertrofija znači da su zidovi leve komore lako zadebljali najverovatnije zbog slabije lečene hipertenzije. Znači, više pažnje obratiti na lečenje hipertenzzije.
Pozdrav
Tegobe pri saginjanju su verovatno vezane za želudac a javljaju se i kod gojaznih ljudi. Ostale tegobe koje ste opisali ne liče na srčane tegobe, nemaju veze sa vašim operacijama i ne trebaju vas brinuti.
Pozdrav
Diskretni sistolni šum je najverovatnije funkcionalni šum koji se često vidja u mladih osoba, pogotovo u adolescenciji posle naglog rasta. Funkcionalan šum, koji nije znak nikakve bolesti, može se čuti i u trudnica, mršavih osoba, kod osoba sa tankim zidom grudnog koša itd. To je uostalom nalaz napisan na osnovu auskultacije tj. Slušanja srca. Ako postoji bilo kakva simnja treba urediti eho srca. Lično mislim da je sve u redu, može se baviti sportom bez ograničenja.
Pozdrav
Uradite ekg ili holter da se identifikuje koju vrstu ekstrasistola imate a terapija prema potrebi. Stres je deo svakodnevnice i moramo živeti sa njim, sa što manjim uticajem na naše živote. Sedativi, joga, psihijatar, sve što može da pomogne u otklanjanju stresa.
Pozdrav
Iz svega što ste napisali vidim da vam je potreban i lek i doktor ali da se plašite i jednog i drugog. Alergija je bila i prošla i ne razmišljajte više o njoj. Očigledno je da sada imate problem psihičke prirode pa vam preporučujem ozbiljan razgovor sa psihijatrom o vašim strahovima.
Pozdrav
Nije baš uputno davati lekove i menjati terapiju bez pregleda. U svakom slučaju ja bih saslušao pacijenta i čuo njegovo mišljenje o terapiji. U vašoj sadašnjoj terapiji akcenat je bačen na srčanu slabost (byol, tritace, lasix i spironolacton) a lečenje aritmije je potisnuto u drugi plan i sada samo byol utiče na frekvencu. Porazgovarajte sa vašim lekarom o vraćanju dela stare terapije.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.