
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Po opisu tegoba teško je izjasniti se čemu pripadaju ali zaista ne liče previše na nešto srčanog porekla. Ako su do sada uradjene pretrage bile u redu, verovatno je odgovor (što se tiče porekla bola) u koštano mišićnom sistemu.
Pozdrav
Tegobe koje opisujete ne liče na srčane smetnje. Okoštavanje hrskavica u žena se javlja kada izgube ciklus pa ako ste u tim godinama moguće da je to tačno. Ako pomognu u smirenju bolova lekovi poput brufena, dijagnoza je tačna.
Pozdrav
Terapija koju ste napisali je terapija blage hipertenzije i stabilne angine pectoris i samo lekar vaše majke može imati uvid u to da li je terapija dovoljna ili ne. Sam izbor terapije je adekvatan.
Pozdrav
Ako se isključe druge bolesti kao razlog hipertenzije, a vi ste to uradili, ostaje esencijalna hipertenzija, tj. Nepoznatog porekla. U njoj je najčešći razlog za velike varijacije emotivni status osobe, tj. Unutrašnje preživljavanje okruženja. Pomogli bi sedativi ali obavezno treba konsultovati psihijatra. U pravu ste oko lekova jer se nivo pritiska ne može predvideti.
Pozdrav
Važan momenat je da po prvi put imate neke tegobe. To što se ne javljaju za vreme fizičke aktivnosti nije presudno u tome da li su vezane za srce, konkretno da li predstavljaju oblik koronarne bolesti. Jer, ona može proticati i asimptomatski, a kasnije tegobe mogu biti vezane za nju. Predlažem da uradite test opterećenja ili stres eho, oba oregleda bi bili korisni indikatori prisustva ili odsustva bolesti. Dok ne uradite testove smanjite nivo vežbanja.
Pozdrav
Terapija je za drugi deo dijagnoze ali za prvi, važniji (vt non sustaind) niste dobili adekvatnu terapiju. Ako je dijagnoza tačna, morate u terapiji imati amiodaron ili sotalol. Te lekove propisuje vaš doktor.
Pozdrav
Lekari u s. Kamenici žele da vam ugrade veštački srčani zalistak aa misle da je povećan rizik zbog vašeg reumatoidnog artritisa. U pitanju je vrlo ozbiljna operacija ali ako vam je potrebna, onda ili život sa tegobama koje imate ili operacija sa svim rizicima koje nosi.
Pozdrav
Poštovani, imam 60 godina, radio sam ehokardiografiju i dobio sledeći nalaz: desna
Uvećana je leva pretkomora, ostali deo nalaza odgovara vašoj životnoj dobi.
Pozdrav
Molicor, u dozama od 2 i 4 mg, može ga uzimati dva puta dnevno.
Pozdrav
Potrebna vam je terapija za poremećaje koje ste opisali, pod terapijom uraditi ponovni holter, ako se i dalje održavaju vt non sustaind, treba razmotriti ugradnju defibrilatora.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.