Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Cardiopirin ne treba kombinovati u većim dozama i predugo sa nas (nesteroidni antireumatici) tl. Lekovi tipa brufena - analgetici a postoji rizik i pri upotrebi sa antikoagulantnom terapijom. Oba rizika se odnose na krvarenje iz digestivne cevi, pre svega iz želuca.
Pozdrav
Razlog za ugradnju stenta je koronarna bolest u nekom obliku i pacijent je posle ugradnje zdraviji nego što je bio. Plavix se pije godinu dana a aspirin doživotno. Ograničenja vezana za fizičku aktivnost su samo ona koja se odnose na godine i kondiciju pacijenta.
Pozdrav
Predlažem vam ispitivanje na kabinetu za neurokardiologiju na bežanijskoj kosi u beogradu, kod profesora baneta milovanovića koji je svetski autoritet u toj oblasti.
Pozdrav
Terapija je odgovarajuća ako vam je sa njom pritisak ispod 140/90mmhg. Terapija hipertenzije je obično doživotna ali se može menjati sa godinama. Ako nemate problem sa želucem sve antireumatike možete koristiti bez problema. Smete koristiti lekove tipa viagra, cialis jer nemate nitrate u terapiji.
Pozdrav
Uradite holter da bi se utvrdilo koji poremećaj imate, tek tada se može postaviti pitanje potrebne terapije.
Pozdrav
Iz podataka koje ste poslali se ne može videti kada je potrebna operacija. O tome odlučuje opšte stanje, pre svega prisustvo i napredovanje srčane slabosti. Ako imate gušenje, slabost, ako često ležite u bolnici, to bi trebao da bude razlog da je potrebna operacija.
Pozdrav
Apsolutna prednnost za aortografiju sa bulbografijom, msct u komparaciji sa klasičnom koronarografijom je daleko slabiji i neinformativniji
Pozdrav
Ugradnja stenta nije operacija, i posle mesec dana ste sposobni, ako je ugradnja protekla bez komplikacija, za svaku vrstu aktivnosti. Pitanje dnevnog i noćnog rada je za medicinu rada.
Pozdrav
Pacijent ne mora imati nikakve tegobe. Simptomi se mogu javiti naglo, brutalno iznenada. Imao sam pacijenta sa marfanom kome je pre 18 godina, kada je imao 23 godine, prvi znak bolesti bilo cepanje aorte. Operisan je, živ, ima porodicu. Problemi se možda neće javiti nikad u životu ali to je nepredvidivo.
Pozdrav
Iz celog teksta ipak ne razumem da li će vam se ugraditi stent. Bez obzira, sa 50% suženja na lad niste ugroženi i intervencija ne spada u prvi red hitnosti.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.