Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Kako već pominjete beograd, da bi dobili optimalan lek za hipertenziju i izbegli neželjene efekte, probajte testiranje na odseku za neurokardiologiju na bežanijskoj kosi, gde bi se mogla optimizirati terapija za hipertenziju. Vaša terapija izgleda dobro, ali svako je svet za sebe i ne reagujemo isto na lekove. Treba razmotriti i opciju sekundarne hipertenzije, tj. Hipertenzije uzrokovane bolešću nekog drugog organa, pre svega bubrega i nadbubrežne žlezde. Izvinjavam se zbog zakašnjenja sa odgovorom, nisam bio u srbiji neko vreme.
Pozdrav
Ako tokom fizičke aktivnosti ajko poraste može jednog dana postati problem ali je sa 13 godina rano za takvu procenu.
Pozdrav
Ako frekvenca padne ispod 35 u minuti, ako bude više od 3, 5sekundi izmedju 2 otkucaja, onda treba misliti o pejsmejkeru. Ovako kako je sada ne zahteva intervenciju.
Pozdrav
Uradite 24h holter monitoring, opis vaših tegoba liči na tranzitorne pauze u radu srca koje treba objektivizirati.
Pozdrav
Preko 100 u minuti je tahikardija i traži neku vrstu kliničke evaluacije. Trebate da uradite holter, da se vidi koliko često je prisutna tahikardija, da se objektivizira vrsta tahikardije što bi bilo važno za moguću terapiju. Treba uraditi ultrazvuk srca da mi se videla morfologija srčanih struktura koja nekada može biti razlog za ubrzan rad srca.
Pozdrav
Tokom noćnih merenja može se javiti netačna interpretacija ako se savije ruka ili bude ispod tela jer zaista nema logičnog objašnjenja za tako veliki pritisak. Pritisak je dobro regulisan ako je manji od 140/90mmhg, sve ostalo znači da se mora menjati doza ili lek.
Pozdrav
Sve što ste napisali zvuči normalno tako da i ne vidim šta bi bilo opasno. Pije lekove za aritmiju i to je dovoljno.
Pozdrav
Nemate nikakvih smetnji da uradite kontrolu pacemakera u junu, on u sebi ima sve što je potrebno da reaguje ili prepozna. Ne smete kroz magnet na avion, to znate (detektor metala) .
Pozdrav
Uradite test opterećenja koji bi pratio ekg pri fizičkoj aktivnosti i on će dati informaciju da li ima osnova za sumnju na koronarnu bolest. Tek onda se može pričati o terapiji.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.