Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Zoran Perišić

Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić

Kardiologija

Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx). 

U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.

Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training". 

Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.

Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.


U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.

Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš

(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.

Klinika za Kardiologiju, KC Niš

(1990)

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1982)

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1992) Magistarski rad iz endokrionologije

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1998) Doktorat iz kardiologije

Članstva

Nukleus grupa za interventnu kardiologiju

Evropsko udruženje kardiologa

Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (2205)

?
Pitanje #4053. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Vesna, Fizička aktivnost se preporučuje posle obroka onoliko vremena koliko je potrebno da se hrana evakuiše iz želuca tako da je po mom mišljenju brojka od 2 sata ispravna. S obzirom da pacijent ima i dijabetes mora se voditi računa da previše fizičke aktivnosti može oboriti šećer u krvi.
?
Pitanje #4043. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Jelena, Plavix i Cardipirin spadaju u lekove koji smanjuju sposobnost trombocita da se slepljuju zahvaljujući infibiciji nekih enzimskih sistema. Osmah po prestanku njihovog uzimanja efekat naglo pada i posle nekoliko dana preostali novostvreni trombociti su bez njihovog efekta.
?
Pitanje #4023. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Krvni pritisak nije konstanta već je odraz homeostaze mnogih spoljnih i unutrašnjih činilaca. Pritisak u Vašim godinama ne bi trebao da orelazi 140/90mmHg i s obzirom da je najčešće u granicama normale možda je potrebnaa mala korekcija doze lekova koje inače uzimate a ne uvođenje nekog novog leka. Porast pritiska tokom fizičkog opterećenja je očekivan a po Vašem opisu testa mislim da imate lošu kondiciju i da Vam je potrebno više fizičke aktivnosti. Ako imate višak težine po njenom smanjenju biće lakše kontrolisati pritisak.
?
Pitanje #32526. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Sa 26 godina koliko Vi imate i treba da Vam svi kardiološki pregledi budu normalni. Ali, problem sa želucem koji Vi imate, daje svoje efekte pre svega na srčanu frekvencu. To samo po sebi ne predstavlja ozbiljan zdravstveni problem. Saveti koje ste dobili su dobri i to je uobičajeni pristup terapiju refluksa želudačne kiseline: više manjih obroka tokom dana i visoko uzglavlje.
?
Pitanje #32426. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Slavice, ventrikularne ekstrasistole (VES) se mogu javiti i bez postojanja ozbiljnih bolesti: premor, previše nikotina ili alkohola, napetost, pogrešna ishrana...Naravno, tu su i bolesti koje mogu izazvati VES ali one uvek ostavljaju i druge tragove tako da na osnovu Vašeg teksta mislim da ne postoji organska podloga za VES. Dovoljno je da pijete magnezijum, po potrebi sedativa i da imate fizičku aktivnost primerenu Vašim godinama.
?
Pitanje #27920. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
LGL sindrom ili sindrom preekscitacije znači da u srcu postoje dodatni snopovi kroz koje se mogu sprovoditi električni impulsi znatno brže nego uobičajno što rezultira napadima ubrzanog rada srca sa frekfencom koja može biti veća od 150 otkucaja u minuti. Beta blokatori usporavaju rad srca. Ako nemate napade ubrzanog rada srca nemate potrebe da uzimate lekove.
?
Pitanje #27820. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Nizak krvni pritisak se veoma retko leči medikamentima. Najvažnije je da li Vi imate tegobe kada Vam je pritisak tako nizak. Ako se jave nesvestica, vrtoglavica ili glavobolja popijte pola litre tečnosti i pritisak će se normalizovati.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460