Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Zoran Perišić

Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić

Kardiologija

Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx). 

U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.

Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training". 

Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.

Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.


U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.

Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš

(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.

Klinika za Kardiologiju, KC Niš

(1990)

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1982)

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1992) Magistarski rad iz endokrionologije

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1998) Doktorat iz kardiologije

Članstva

Nukleus grupa za interventnu kardiologiju

Evropsko udruženje kardiologa

Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (2205)

?
Pitanje #4173. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Dve osnovne grupe stentova su: 1.BARE metal - obični metalni stentovi 2.DES metalni stentovi natopljeni lekom. Kod DES grupe procenat ponovnih suženja krvnog suda je manji i oni su indikovani kod pacijenata kod kojih je ovaj procenat povićen: dijabetičari, dugačke lezije, kod račvi, u prethodno suženim stentovima...Sve vrste stentova su u opticaju kod nas a Fond zdravstvenog osiguranja nabavlja 2 vrste DES i 3 vrste BARE stentova za sve kuće koje ih ugrađuju. Stentovi se ugrađuju prema indikacijama ai operater odlučuje šta će ugraditi. BARE metal stentovi koštaju između 20000 i 30000 dinara a DES stentovi koštaju oko 120000-130000 dinara. Fond je obezbedio dovoljne količine stentova za sve centre.
?
Pitanje #4153. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Jedan moj kolega je imao rečenicu: -Mi doktori lako lepimo dijagnoze, a pacijenti treba da žive sa njima. Mislim da nemate ama baš nijedan simptom angine pectoris a ako želite i da je sprečite pozabavite se malo faktorima kardiovaskularnog rizika (ako ih imate): gojaznost, pušenje, povišene masnoće u krvi, hipertenzija, dijabetes...Crvenilo koje opisujete je najverovatnije neurodermatitis i nije bolest, već reakcija preosetljivog organizma.
?
Pitanje #4143. 4. 2007.

Poštovani doktore Perišiću, Zovem se Mirko, imam 49 godina, visok 184, težak

Poštovani doktore Perišiću, Zovem se Mirko, imam 49 godina, visok 184, težak 95 kolograma. U proteklih godinu ipo dana imao sam u dva navrata napade PSVT i tom prilikom broj otkucaja je bio od 250 do 280 u minutu. Posle ukazane pomoći i lečenja u intenzivnoj nezi, srčani ritam se normalizuje posle 3 - 4 sata. Ispitivanja sam radio u VB Niš i VMA Beograd gde je rađen EHO srca i nađen obostrani prolaps mitralne valvule, dominira prolaps zadnjeg, MR 1+. Aortni koren proširen do 4,4cm, dok je ascedeni deo izmenjen, proširen do 5,1cm, aortna valvula trivelarna. Blaga AR do 1+. Nalaz selektivne koronarografije:A.Cx je dilatirana u proksimalnom i medijalnom segmentu, na DKA vidi se umerena stenoza pre odvajanja PD. Takođe pronađena je i praezofagealna hijatalna hernija. Dg. na otpustu su Prolapsus valv. mitralis i Arrhythmia abs. paroximalis. Od terapije sam dobio: Midol 1/2, Plavix 75mg 1x1, Sotalol 40 mg 2x1, Isosrb R 1+1+0 i Bromazepam 1,5mg 2x1. Navedenu Th. redovno koristim, stim šro na savet! lekara više ne korstim Plavix i Isosrb. U poslednje vreme osećam bolove u grudima u predelu grudne kosti koji su manifestuju kao stalni pritisak a često se dešava i da ostanem bez daha. Podseti me u tim prenucima na početak napada tahiaritmije što me dodatno uznemiri. Nekada to prođe brzo ali češće to traje malo duže. Nisam pušač i nemam povećane trigliceride i holesterol. Molim Vas doktore da mi odgovorite da li je u mom slučaju dovoljna medikamentozna terapija ili je potreban drugačiji tretman. O nekim metodama sam čuo da se rade u Beogradu na Internoj A klinici kod profesora Grujića. Sve pohvale za ovaj izuzetan sajt. Unapred hvala!
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani Mirko, frekvenca srca između 259 u 280 se veoma tećko podnosi jer je pri toj frekvenci rad srca neefikasan tako da mislim da je frekvenca morala biti manja ili je u pitanju frekvenca pretkomora. Moguća dijagnoza kod Vas je: Preekscitacioni sindrom eventualno WPW sindrom, i u tom slučaju bi Vam trebala intervencija elektrofiziologa(to je profesor Grujić ) u KC Srbije ili na Institutu DEDINJE. Odluka o elektrofiziologiji treba da se zasniva na podatku kako često imate napade PSVT, koliko je visoka frekvenca i koliko Vam smetaju.Ako se napadi budu javljali češće od jednom u 3 meseca uradite elektrofiziološko ispitivanje,
?
Pitanje #4063. 4. 2007.

Postovani Dr Perisicu, Znam da ste prezauzeti,ali Vas preklinjem da mi sto

Postovani Dr Perisicu, Znam da ste prezauzeti,ali Vas preklinjem da mi sto pre odgovorite.Proveravao sam krvnu sliku i radjen mi je ultrazvuk abdomena; ultrazvuk je odlican BOGU hvala,a dijagnoza je Hyperlipoproteinaemia IIa,sindrom smanjene glikozne tolerancije i obesitas. Imam 35 godina i 6-7 kilograma viska tj. samo mi je stomak malo veci...ne pijem pivo zaista, ali sam strastven pusac i veoma cesto pod stresom zbog prirode svog posla i uopste stanja u kom zivimo svi mi danas. Glukoza mi je 6.1, trigliceridi 1.43, ukupan holesterol 5.12, HDL-1.12, LDL-3.4, a indeks arteroskleroze 3.0, sedimentacija 5/11. Inace,pijem presolol od 50 mg ujutru i uvece,pa sam sada jako zabrinut sta se to desava. Koliko sam mogao naci po knjigama i internetu-nasao sam, ali mi je jako stalo do Vaseg misljenja. Inace,MORAM NAPOMENUTI da sam vece i jutro tj.sat vremena pred vadjenje krvi pio malo zasladjenu kafu. Da li je to kod mene alarmantno? Da li je taj holesterol koji je na gornjoj granici od Presolola, jer sam cuo da beta-blokatori uticu na holesterol i secer u krvi. Da li je potrebno promeniti lek? Moram napomenuti i to da mi je majka dijabeticar, pa me to jos vise plasi i sekira. Krenuo bih sa kapima od articoke (to je sasvim prirodno), a pijem i Oligogal Se (vitamine A,C,E i selen); povremeno i uzmem bromazepam ili bensendin. Izvinite molim Vas, nadam se da cete me razumeti, a i supruga me je naterala da Vam pisem, jer je u panici i strahu zbog mene. Hvala Vam Doktore najlepse. Ocekujem Vas brz odgovor.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Sindrom smanjene glukozne tolerancije nije još uvek bolest nego stanje koje predhodi dijabetesu. Osobe sa smanjenom glukoznom tolerancijom imaju veliki rizik da obole od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, ali te osobe još uvek nisu bolesne. Da bi se postavila dijagnoza smanjene glukozne tolerancije, potrebno je da se proveri vrednost glikemije našte, to znači da se najmanje 8 sati pre jutarnjeg vađenja krvi ne unosi ništa što ima kalorijsku vrednost.Ako bi vrednosti glikemije bile iznad referentnih, radi se test opterećenja šećerom koji daje tačnu odrednicu zdravstvenog stanja. Što se tiče dijagnoze Hiperlipoproteeinemije, nije mi jasno kako je ona postavljena s obzirom da su Vam vrednosti lipidnog statusa u granicama normale. Za terapiju bilo koje bolesti je rano a kako imate svega 35 godina (i stomak) krenite sa vežbanjem. Porodična anamneza dijabetesa nalaže da proveravate šećer u krvi 2 puta godišnje. Vi verovatno imate abdominalni tip gojaznosti (ako je obim struka veći od 102 cm) i zaista bi bilo važno da smršate.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460