Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Zoran Perišić

Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić

Kardiologija

Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx). 

U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.

Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training". 

Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.

Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.


U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.

Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš

(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.

Klinika za Kardiologiju, KC Niš

(1990)

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1982)

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1992) Magistarski rad iz endokrionologije

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1998) Doktorat iz kardiologije

Članstva

Nukleus grupa za interventnu kardiologiju

Evropsko udruženje kardiologa

Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (2205)

?
Pitanje #7208. 5. 2007.

Poštovani dr.Perišiću,molim Vasda mi rastumačite dijagnozu: Pre godinu dana počela sam osećati

Poštovani dr.Perišiću,molim Vasda mi rastumačite dijagnozu: Pre godinu dana počela sam osećati ''preskakanje srca''-na pregledu je dijagnostikovano (februar 2006)-Holer 24h- Registrovano ukupno 67 VES,od toga 5 parova VES.VES su unifokalne,kratkog kuplunga.Registrovano 5 pojedinačnih SVES.Pauze duže od 2.5 sec.kao i signifikantne ST i T promene nisu viđenetokom monotoringa.Najduža pauza je 1.18s,tokom sna u sklopu bradikardije izazvane vagotonijom. Prosečan HRV tokom monotoringa -u granicama ref.vrednosti. Posle 3 meseca je urađen holter(do tada mirovanje i samo vitamini)tada je dijag: 31 sing,monomorfnih VES, kratkog kuplunga,kao i 17 SVES.Nije bilo epizoda signifikantne STS depresije,kao ni pauza dužih od 2,5sec. Od tada su se javljale ES povremeno,do pre 3 nedelje kad sam ponovo otišla i dijagnostikovanoje: Rad srca ES,tonovi jasni bez šumova,aorta normalne širineu korenu,leva komora normalnih dimenzija,norm.debljine zidova u IVS postoje crtaste fibroze,bez segmentnih poremećaja kontraktilnosti(EF LK 67%),Dopplerom se registruje bezznačajna MRi TR 1+ sa indirektno procenjenim SPDK oko 29mmHg.Jači ehoi perikarda.Postoji aneurizma interatrijalnog septuma. Terapija mi nije data jer po doktorovom mišljenju nije ništa ozbiljno. Izvinjavam se zbog opširnosti ali drugačije ne bih dala sve podatke . Molim Vas za Vaše mišljenje jer iz dana u dan imam sigurno preko 100 ES koje ja osetim i remete mi normalan život . Kakvo je Vaše mišljenje i dijagnoza.Najlepše Vam se zahvaljujem i izvinjenje zbog opširnosti!
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Na osnovu dokumentacije koju ste opisali verovatno da kod Vas postoje povremene ventrikularne tj.komorske ekstrasistole(VES), koje su najčešće praćene konpezatornom pauzom pa ostavljaju utisak velike pauze u radu srca ili čak i prestanka rada srca. Učestalost VES kod Vas nije velika i ne zahteva terapiju, možda bi se mogle upotrebiti male doze beta blokatora (Concor, Presolol, Prinorm...)
?
Pitanje #6833. 5. 2007.

Poštovani Dr Perišiću, Imam 40 godina i koristim Aplodipin (kad nađem i

Poštovani Dr Perišiću, Imam 40 godina i koristim Aplodipin (kad nađem i Norvasc) 2 x 5mg (u jutro i uveče) radi snižavanja krvnog pritiska. Moja godišnji prosek pritiska je 131/92mmHG, a puls 63. Jedno vreme sam se inzenzivno bavio fizičkim aktivnostima (2 x nedeljno bsket, 1 x odbojka, 2 x mačevanje, vožnja bicikla vikendom), a onda mi je specijalista uz pomoć merenja pritiska i pusla dok sam na pokretnoj traci da treba da prestanem da se bavim tim fizičkim aktivnostima. Pošto sam uvideo da mi to još više smeta posle 4-godišnje pauze počinjem da se vraćam 2 x nedeljno basketu i svaka tri meseca pređem 10km za 90minuta... Povremeno merim pritisak Braunovim aparatom za merenje pritiska oko članka ruke koji ima i pokazivač za ispravan položaj (nagiba) ruke. Trenutno imam povišen holesterol6.50 mmol/l, LDL holesterol 4.70mmol/l i "ALT" 71U/L. HDL holesterol je 0.97mmol/l, a trigliceridi 1.73 Zbog toga sam smanjio količinu hrane i povećavam fizičku aktivnost... Pitanja: 1. Kakav je standardni medicinski postupak za dijagnozu hipertenzije u našoj zemlji i u Evropi (Americi)? Odnosno kako lekar sa sigurnošću može da ustanovi hipertenziju? 2. Koliko često treba ići na kontrolu kod specijaliste, a koliko kod lekara opšte prakse i šta se tada kontroliše? 3. Koliko često sam treba da kontrolišem pritisak i puls, kada i na koji način? 4. Koliko su pouzdani savremeni elekronski aparati za merenje pritiska oko članka ruke?
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
1.Predlažem nošenje aparata za merenje protiska tokom 24 sata, čime se izbegava hipertenzija belih mantila (pacijenti u bolnici imaju za 9% veći pritisak nego kući). 2. Dok se ne odredi optimalna terapija, a to je ona koja drži pritisak ispod 140/90mmHg, kontrole što češće. Kasnije na 1 do 2 meseca ali pacijent mora u međuvremenu da nađe način da sebi kontroliše pritisak. 3.Jednom do dva puta dnevno, na istoj ruci, istim aparatom, u istom položaju. Bolja varijanta je da to neko drugi radi, bez najave. 4. Po mom mišljenju i iskustvu, sasvim pouzdani.
?
Pitanje #6803. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani Aleksandre, postavili ste dosta pitanja, da krenemo redom. Ako je tačno da Vam je frekvenca bila 190 u minuti, imali ste supraventrikularni paroksizam a treba kao moguću dojagnozu pomenuti i WPW sindrom, tj. sindrom preekscitacije. Povišeni su Vam i holesterol i trigliceridi pa savetujem uzimanje nekog statina radi regulacije lipoproteinskog statusa. Valsalva manevar, pritisak na očne jabučice, obrnuti Vaalsalva, masaža karotidnog sinusa predstavljaju korišćenje fizioloških refleksa u pokušaju uspostavljanja predominacije parasimpatikusa(vagusa) čime se može prekinuti napad ubrzanog rada srca ali apsolutno ne preporučujem osobama van medicine da koriste ove reflekse bez monitoringa EKG-a jer može doći do kratkotrajnog prestanka rada srca ili ozbiljnog usporenja. Ostavimo te manevre doktorima.


?
Pitanje #63924. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Nema dodirnih tačaka između 2 bolesti koje pominjete, jedno je reakcija preosetljivossti organizma na stranu supstancu a drugo je ozbiljna srčana slabost kao posledica oštećenog srčanog mišića.
?
Pitanje #63624. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Preporuke za zdrav život su svuda iste. Vežbajte, jedute zdravu hranu, bez duvana i alkohola.
?
Pitanje #63524. 4. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Ekstrasistole su prevremeni srčani uradi. Mogu biti supraventrikularne (KOJE SU BEZ VELIKOG KLINIČKOG ZNAČAJA) i ventrikularne (KOJE MOGU BITI OPASNE PO PACIJENTA). Kardiolog mora na osnovu EKG-a ra razluči u kojoj vrsti se radi i da li je potrebna terapija.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460