Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Zoran Perišić

Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić

Kardiologija

Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx). 

U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.

Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training". 

Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.

Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.


U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.

Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš

(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.

Klinika za Kardiologiju, KC Niš

(1990)

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1982)

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1992) Magistarski rad iz endokrionologije

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1998) Doktorat iz kardiologije

Članstva

Nukleus grupa za interventnu kardiologiju

Evropsko udruženje kardiologa

Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (2205)

?
Pitanje #79921. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Jedini definitivan način je elektroablacija ali ni kod nje ne postoji 100% sigurnosti za izlečenje.
?
Pitanje #76915. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Nifelat od 20mg ima oznaku R, to znači retard oblik, tj. to znači da se supstanca postepeno oslobađa i zato nije dobar izbor za brzo obaranje povišenog krvnog pritiska. Običan Nifelat sa tabletama žute boje od 10mg bi bio dobar izbor ali mislim da se više ne proizvodi. U situacijama kao ona koju ste opisali povišen pritisak se brzo može oboriti žvakanjem tableta Zorcaptila (Katopila) od 25 ili 50mg.
?
Pitanje #76815. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Stentovi se mogu deliti na:
1.stentove obložene lekom
2.stentove neobložene lekom ili gole metalne stentove

Prema veličini stratova(okca) mogu biti
1.otvorenog dizajna
2.zatvorenog dizajna

Mogu biti napravljeni od:
1.čelika
2.legura
3.magnezijuma (resorptivni)
?
Pitanje #76715. 5. 2007.

Poštovani dr Perišiću, nedavno sam saznala za ovaj sajt pa Vas molim

Poštovani dr Perišiću, nedavno sam saznala za ovaj sajt pa Vas molim da mi odgovorite na neka pitanja koja su vezana za zdravstvene probleme koje ima moja majka. Ona je napunila 70 godina, i u julu 2006.g. nakon kardiografskog nalaza u Opštoj bolnici u Pančevu konstatovan je sledeći nalaz: 'Leva pretkomora nije uvećana bez stranih masa, mitralni kuspisi su skleroticni,smanjene pokretljivosti, leva komora nije uvecana, ocuvane globalne sistolne funkcije, EF je procenjena na 65%, u toku pregleda nisu registrovani regionalni poremecaji pokretljivosti zidova leve komore. Nema perikardnog izliva. Aorta je normalnog promera u korenu, aortna valvula je trivelarna, kuspisi su sklerotični, smanjene pokretljivosti, desna pretkomora nije uvećana, triskupidni kuspisi su tanki pokretni, desna komora nije uvećana, trikuspidni kuspisi su tanki pokretni, desna komora nije uvecana, plucna valv i plucna art izgledaju normalno. Aortna valv max V 4,7 m/s, max GP 89,5 mmhg, sr GP 42,6 mmhg. Nakon ovog nalaza dobila je uput za Institiut za kardiovaskularne bolesti Dedinje gde je zakazan transtorokalni pregled 07.7.2006.g. i nadjeno je da boluje od SOAS i da se uradi EHO srca. Eho srca je potvrdio dijagnozu pančevačke bolnice i mišljenje konzilijuma lekara sa Dedinja je bio a operacija 'aortne valvule'. Sada se nalazi na listi čekanja za operaciju za neki period od oko 1 godine. Uredno pije: simvor, presolol, tablete za izbacivanje tecnosti, enalapril, i ide na tromesečne preglede kod kardiologa u Pančevu. Napominjem da ima i povisene vrednosti ukupnog i tzv. loseg holesterola dok su joj triglieridi u redu. Secer je na granici od 6 do 6,7 pa cak 7,8. Problem je u tome sto moja majka ne bi da se operise s obzirom na njene godine (godiste 1937.). Moje je pitanje da li sa lekovima koje pije, zao mi je sto nisam navela precizno, i sa urednim nacinom zivota - dijetalnom ishranom, moze da poboljsa stanje ili da ga odrzava (sa urednom terapijom dovela je pritisak na normalan nivo, dok se nivo holestera nesto ne smanjuje i pored terpije Simvorom, i koliko dugo Simovr moze da se pije bez kontrole jetre? Sa zahvalnoscu , Milena
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
SOAS (Stenosis ostii arteriosi sinistri) predstavlja bolest aortne valvule gde dolazi do progresivnog suženja aortnog ušća koje sa normalnih 4 do 6 kvadratnih cm površine dođe na površinu manju od 1 kvadratnog cm. U toj situaciji je jako otežan izgon krvi iz srca i dolazi do porasta pritiska u levoj komori, koja mora da se napreže da bi istisla krv, i tako se stvara gradijent (koji je kod Vaše majke 89mmHG). Kada gradijent pređe 70mmHG pacijent je za operativno lečenje. SOAS je najnepredvidljivija srčana mana i zato sam mišljenja da je operacija potrebna jer se ova mana ne može lekovima kontrolisati dovoljno dobro. Dozu Simvora treba povećati da bi holesterol pao a predlažem prvu kontrolu posle 3 meseca uzimanja leka.
?
Pitanje #76615. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani Dragane, normalna srčana frekvenca je između 60 i 80 ali se može tolerisati donja do 50 i gornja do 90. Preko toga govorimo o bradikardiji i tahikardiji. Povremeno "lupanje" srca može biti subjektivni osećaj ekstrasistola (prevremenih srčanih udara) ili kratkotrajnih ubrzanja srčanog rada a uzroka ima jako mnogo, od onih fizioloških pa do onih u raznim bolestima.
?
Pitanje #7278. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Jelena, Takayasu (Takajaši) arteritis predstavlja upalni proces koji zahvata zidove aorte i njenih grana, nepoznate etiologije.Češće se javlja kod osoba ženskog pola između 15 i 320 godina starosti. Klinička slika i dijagonza. - Kod polovine bolesnika javlja se generalna slabost sa osećajem nelagodnosti, groznicom, noćnim preznojavanjem, gubitkom telesne težine, atralgijama i zamorom. Često su ove tegobe praćenje anemijom i povećanim vrednostima sedmentacije eritrocita. Ova početna faza bolesti se često progredira stanjem koje se karakteriše upalnim procesom i nekrozom zidova aorte i njenih grana. Kod druge polovine bolesnika sa Takajašijevim artritisom javljaju se samo kasnije vaskularne promene, bez gore navedenih simptoma i znakova. U odmaklom stadijumu upalnog procesa aorte dolazi do slabosti njenih zidova sa formiranjem lokalizovanih aneurizmi. Zidovi luka aorte su posebno osetljivi. Kod mnogih bolesnika bolest se smiri i klinički tok ide blago ali može biti i drugačije. Terapija: -akutno smirenje procesa visokim dozama kortikosteroida -energično lečenje hipertenzije -po potrebi hirurški tretman ili angioplastika balonima
?
Pitanje #7228. 5. 2007.

Gospodine Perisicu,molim vas da mi odgovorite i date savet.Naime vec godinama imam

Gospodine Perisicu,molim vas da mi odgovorite i date savet.Naime vec godinama imam aritmije i nakon nekih pregleda i EKG-a jednostavno lekar kod koga sam isla nije znao sta je po sredi i tvrdio je da nikad takav EKG nije video,a konsultovao se i sa nekim kolegama koji takodje nisu znali sta je u pitanju,pa mi je ipak prepisao terapiju.Naproksen i Diazepam pijem,ali samo po potrebi.Aritmije nisu bile ucestale,ali u poslednjih dva meseca imam jako velikih tegoba.Imam non-stop aritmiju,osecam nenormalno veliki umor,ponekad mi je muka,a nekada kasljem i na kraju i povracam.Kada legnem pocne aritmija drugacija nego kada sedim,gusi me jace,otkucaji su mnogo jaci i povremeno kao da srce napravi zastoj i zatreperi.Posle jakog otkucaja ide normalan otkucaj,pa opet jak,a zatim dva normalan,pa jak otkucaj i ponekad zastoj i treperenje.Pri takvom radu gusenje postaje sve jace tako da moram da ustanem i sedim sve dok mi tablete ne regulisu takvo stanje.Imam hronico nizak pritisak 110/65,! ali u poslednje kad krene aritmija pritisak mi je 130/50 ili 140/60.Nisam hipohondor tako da se ne plasim i znam da strah nije razlog aritmiji,ali se desi u toku dana ako se nesto iznervieram da krene aritmija bez obzira na lek koji sam popila.Nisam vam jos napomenula da imam grcenje srca i probadanje ispod levog rebarnog luka.Ako bi ste zeleli da pogledate te rezultate od EKG-a mogu vam poslati putem e-maila.Bas bih volela da znam sta je u pitanju i kako treba da se lecim jer mi ovo stanje ne dozvoljava da normalno funkcionisem zbog gusenja.Unapred zahvalna za savet i odgovor.Mirjana
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Mirjana, pošaljite dokumentaciju putem e-maila (upakujte slike u formate da budu male) ili stavite fotokopije u kovertu i pošaljite na adresu:
doc dr Zoran Perišić
načelnik odeljenja invazivne dijagnostike
Klinika za kardiologiju
Klinički Centar u Nišu
Bulevar Zorana Đinđića 48
18000 Niš
?
Pitanje #7218. 5. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Deo odgovora ste i sami napisali. Teško je predvideti kako će se kretati pritisak tokom dana. Možda je dobar savet da se prepodne popije sedativ, da se češće kontroliše pritisak tokom dana i da u slučaju pritiska većeg od 140/90mmHg sažvaće tabletu od 25mg Zorcaptila. Ako je pritisak tokom dana uglavnom preko ovih vrednosti onda dodati drugi lek u terapiju.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460