Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Zoran Perišić

Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić

Kardiologija

Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx). 

U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.

Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training". 

Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.

Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.


U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.

Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš

(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.

Klinika za Kardiologiju, KC Niš

(1990)

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1982)

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1992) Magistarski rad iz endokrionologije

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1998) Doktorat iz kardiologije

Članstva

Nukleus grupa za interventnu kardiologiju

Evropsko udruženje kardiologa

Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (2205)

?
Pitanje #185229. 11. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Dao bih Vam jedan savet. Neka Vam očno dno pogleda i drugi oftalmolog, bez  pokazivanja prethodnog nalaza pa mi se opet javite. Ja svaki dan radim sa  krvnim sudovima, bodem vene i arterije, pristupam im instrumentima i tečko  mi je da dajem takve kvalifikacije. Očno dno je jedino mesto gde se krvni  sudovi mogu vizualizovati i zato oftalmolozi nekada daju takve  kvalifikacije. Sa 37 godina, bez dijabetesa, veoma je mala verovatnoća da  imate loše krvne sudove.
?
Pitanje #184929. 11. 2007.

Poštovani,imam 34 god.visina 174cm,težina 85kg.14.11.2007 imao sam veliki   bol u grudima,ramenima i

Poštovani,imam 34 god.visina 174cm,težina 85kg.14.11.2007 imao sam veliki   bol u grudima,ramenima i vratu.Trajao je čitave noći.Ujutru sam se javio   svom doktoru koji me je odmah poslao kod interniste.Izmeren mi je pritisak   140/100 i Fr 100.Odrađen mi je EKG i laboratorijske analize:CPK 60;LDH   171;SGOT 37; SGPT 54.Posle 1/4 presolola i enalaprila 5mg bol u grudima   nije   prestajao.Data mi je još jedna doza enalaprila 5mg i onda je bol polako   počeo da isčezava,ali mi je pritisak naglo oboren na 100/70.Internista je   predložila da odradim kompletne analize i da za 5 dana dođem na   kontrolu.Terapija:presolol 1/2 ujutru,1/4 uveče;enalapril 5mg jedanput,i   bromazepam 1.5mg uveče.Posle prvog dana terapije meni je bilo loše jer mi   je   pritisak bio mnogo nizak 100/75,100/70,110/70.Posle razgovora sa svojim   lekarom,prestao sam sa upotrebom svega osim presolola ujutru i to   1/4.Uradio   sam analize krvi i urina:   hemoglobin-161   eritrociti-5.28   leukociti-5   sedimentacija-11/   fibrinogen-6.0!!!   BUN-3.7   GLU-5.99   CHOL-5.5   TGL-1.9   CREA-90   AST-33   ALT-60   Sada mi je malo bolje.Na konroli kod interniste,rečeno mi je da nastavim   sa 1/4 presolola narednih 30 dana i da u međuvremenu odradim ponovo   analizu   krvi:fibrinogen,CRP,SE,feritin,zatim ultrazvuk abdomena.Danas,23/11/2007   sam   uradio analize:   fibrinogen:4.8   CRP:5.68   SE:58/   feritin:70.64ng/mL.Ranije nisam imao nikakvih problema sa pritiskom,uvek   je bio 120/80 ili 125/85.Moj strah je zbog toga što mi je otac umro od   tromba(imao je probleme sa trombozom u nogama),njegova majka takođe,a i   moja   majka ima probleme sa proširenim venama na nogama.Molim Vas da mi date   savet   da li ima razloga za zabrinutost ili je to samo moja paranoja.Uzgred da   kažem da imam i probleme sa alergijom na hladnoću(javlja mi se jako   crvenilo   i urtikarije po celom telu,a najviše na licu,rukama i butinama.Sa AERIUSOM   delimično ublažavam to,ali ne u potpunosti).Hvala.       
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Po brojkama koje ste poslali imate mali višak težine. Laboratorija je  normalna sem parametara upale (SE, CRP i fibrinogen) koji pokazuju prisustvo  zapaljenske reakcije u organizmu.Rano je za dijagnozu povišenog krvnog  pritiska na osnovu jednog merenja tako9 da mislim da je 1/4 Presolola  dovoljna.
?
Pitanje #184528. 11. 2007.

Postovani dr.Perisicu,   Imam 24 godine, visok sam 2 metra, tezak 80kg. U

Postovani dr.Perisicu,   Imam 24 godine, visok sam 2 metra, tezak 80kg. U ranijoj mladosti sam   trenirao povremeno neke sportove, a sad igram povremeno rekreativno.   Moji problemi pocinju pre 5 godina. Imao sam nekoliko zaista jakih   panicnih napada sa jakim intenzitetom straha od smrti (od tad, pa dve   godine   unapred nisam znao sta mi se desava). Posle radjenja EKG, dobio sam uput   na   ultrazvuk, zbog suma, koji je verovatno od prolapsa zaliska. U   medjuvremenu   doktorka moje bivse devojke (tu doktorku nikad nisam ni video) kaze kako   sam   ja preziveo infarkt na nogama, i to na osnovu istog tog EKG nalaza. Strah   se   pojacava, napadi hipohondrije, napadi panike, anksioznost (tada nisam znao   ni sta je to). Odmah uradim ultrazvuk i dr. spec. mi kaze da je sve u   redu,   da imam prolaps zaliska (zbog kog verovatno imam retka preskakanja srca),   ali da mogu normalno da se bavim sportom. Nakon toga, 2-3 godine posecujem   grupne i individualne psihoterapije, uzimam terapiju antidepresivi+   anksiolitik. Ovog leta odlazim na analize krvi (sve u redu) i EKG zbog   povremenog dozivljaja lupanja srca, uglavnom u odredjenim situacijama,   npr.   kad legnem da spavam ili!   promenim polozaj... Doktorka mi kaze da je EKG nalaz odlican, i da   jedino sto cuje je taj mali sum, kako ona kaze, to je verovatno zbog   zaliska.   Moje pitanje se odnosi na nesto sto mi se desilo danas, kao i pre godinu   dana. Danas, pred kraj igranja kosarke, odjednom je srce pocelo da mi jako   i   brzo lupa, oko 2 minuta. Bez bolova. To isto se desilo i na fudbalu prosle   godine. Mozda treba da napomenem da sa kondicijom nisam nikad bio   najbolje,   a da sam na ovaj basket usao nezagrejan, a na taj fudbal sam otisao umoran   i   neispavan.   Da li to moze imati veze sa tim visegodisnjim strahom, posto u tom   periodu   sam u svaku fizicku aktivnost ulazio (ulazim) sa odredjenom dozom straha   (kao i u neke druge zivotne situacije), ili moze imati veze sa prolapsom,   ili nesto trece?   Unapred hvala.      
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Iz podataka koje ste mi dali ne vidim elemente bilo kakve bolesti. Priča o > infarktu u osobe od 24 godine je smešna a ultrazvuk srca je isključio svaku  mogućnost da se nekad to desilo. Za Vaše normalno funkcionisanje je jako > važno da se oslobodite straha jer ta njega stvarno nema razloga.
?
Pitanje #181428. 11. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
ACE inhibitori bi se morali dati u maksimalnoj mogućoj dozi pre nego se  proglase neefikasnim. Ako pacijent loše podnosi beta blokatore, razmotriti  diuretike (je li pacijent gojazan). Možda bi dobar izbor bili sartani  (Diovan, Lorista). Ja lično kombinaciju antagonista kalcijuma dajem samo u  pacijenata sa dokazanim spazmom koronarnih arterija. Da li pacijent ima  sedativ( podlozan stresu).
?
Pitanje #181228. 11. 2007.

Postovani,       Molim vas da uzmete u obzir ovo moje pismo,jer mi je

Postovani,       Molim vas da uzmete u obzir ovo moje pismo,jer mi je poremecen zivot   totalno.    Imam problem , koji , kazu nije zdravstveni , ali meni cini pakao od   zivota. Naime, vec zadnje dve godine me muci neka vrsta preskakanja srca.   Kazem vrsta zato sto ja to ne osecam u predelu srca vec u grlu , koje je   nalik stucanju , kao kad vam nesto poskoci i jako udari u dnu grla. Sve   sam preglede uradila , pocevsi od EKG-a preko ultrazvuka srca do nosenja   holtera 24 casa. Naravno , pokazalo se to preskakanje , koje je kazu u   granicama normale i nije organske prirode. Jeste me to smirilo na neki   nacin , jer sam pre tih pregleda bila strasno uplasena , stalno misleci   kako imam neku strasnu bolest srca i kako cu umreti. Meni je otac umro od   infarkta u 72-oj godini. Ja sam u globali veliki hipohondar, jos kad je   pocelo ovo da me muci postala sam i anksiozna,plaseci se da izadjem ili   odem negde da mi se ne bi nesto desilo. Medjutim vremenom sam prevazisla   taj strah i da kazem navikla se na te moje simptome, a da ne pricam da   osecam i razne druge simtome jos kojekakvih bolesti, i da me stvarno uvek   nesto boli ili fali. Jos uvek imam veliki strah od bolesti i crne misli.   To je verovatno hipohondrija.    Ovaj moj glavni problem mi ne da mira svakodnevno,vec skoro tri meseca   unazad. Nekad uspem da ga ignorisem,jer mi fizicki ne smeta,ali me   psihicki ubija. Interesantno je da me najvise pogadja kad sam mirna,kad   sedim ili lezim i ne radim nista. Kad sam u nekom poslu ili kada hodam to   se retko desava. Znate, kada covek pozeli da se odmori i sedne ili legne   da bi to postigao, a ne moze jer mu simptomi ne dozvoljavaju. Bas mi   mnogo   smeta i umara me psihicki jer je sada prisutno svakodnevno po ceo dan tri   meseca unazad. Ranije je dolazilo i odlazilo, sve iz cista mira bez nekih   prednajava, a sada nikako da ode iako ih ja maksimalno ignorisem,kao da   su   postali sastavni deo mene i kao da je to normalno. Suprug ne razume da   meni   taj problem remeti normalan nacin zivota, i da zbog njega ne mogu da   razmisljam.    Ja vas molim da mi odgovorite ? da li zbog toga moram da idem na neko   psihijatrijsko lecenje ili postoji i drugi nacin da se to zavrsi.   Ocigledno je da lekovi ne pomazu-lekar mi je predlozio da pijem helex u   takvim trenucima, ali ne vredi i zato sada retko popijem lek. Molim vas   pomozite mi,ne znam kako da iydrzim, a da ne poludim. Da li ce , ako bas   moram da idem , psihijatar uspeti da me izleci??? Ja zelim da zivim   normalno bez strahova.    Hvala!      
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Sa kardiološke strane Vaš problem treba gledati ovako: preskakanje srca ili  ekstrasistole koje Vi opisujete, u situaciji kada se ne nalazi nikakva  organska podloga, predstavljaju nalaz koji sa kliničke strane nema veliku  vrednost. Tim pre što se preskakanje javlja u miru, tj.onda kada postanete  svesniji svog srca. Pokušajte da se u tim situacijama odmah okrenete nekoj  aktivnosti: radite vežbe, trčite, uzmite hranu...samo ne razmišljajte o  njima. Možda bi lekovi iz grupe beta blokatora smanjili učestalost  ekstrasistola.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460