Stetoskop
Stetoskop
Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić

Kardiologija

Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx). 

U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.

Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training". 

Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.

Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.


U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.

Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš

(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.

Klinika za Kardiologiju, KC Niš

(1990)

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1982)

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1992) Magistarski rad iz endokrionologije

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1998) Doktorat iz kardiologije

Članstva

Nukleus grupa za interventnu kardiologiju

Evropsko udruženje kardiologa

Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (2205)

?
Pitanje #668516. 6. 2008.

> Poštovani, > imam 28 godina i do sada nisam bolovala od

> Poštovani, > imam 28 godina i do sada nisam bolovala od nikakve kardiovaskularne bolesti. U 2007. godini mi se prvi put desilo povišenje krvnog tlaka na 170/120 uslijed stresa i svađe na poslu pred otkaz, inače imam normalan do niski tlak. Nakon toga mi se još u dva navrata ponovio visoki krvni tlak i to na 140/100. Od tada mi je tlak u redu osim što ujutro osjećam ubrzan rad srca (čim otvorim oči) ali samo tada, kasnije ne osjećam ubrzan rad, osim pri uzbuđenju što je normalno i jako se brzo umaram tijekom dana. Pušač sam i povremeno pijem alkohol (pivo) te imam uredski posao na kojem sjedim po 8 sati, a u zadnje vrijeme se ne bavim nikakvom tjelesnom aktivnošću.Napravljen mi je EKG na srčanoj u Sigetu: dijagonoza: R/S inversion area between V5 and V6 borderline ECG. > UZV srvca:Mitralni zalsitak: morfol. b.o., regurgitacija: blaga. Aortni zalistak: b.o., regurgitacija: nema. Trikuspisni zalistak: b.o, regurgitacija:blaga. Pulmonalni zalistak: b.o, regurgitacija u tragu. > Zaključak UZV: Kavitarne dimenzije i debljine stijenki u gr.normale. Valvule morfološki b.o. Minimalna mitralna regurgitacija. Uredne ukupna sistološka (EF oko 72%) i dijastolička funkcija LV. > Molim vas odgovor da li je to u redu, tj. da li je sa mojim srcem sve u redu i kakva je to dijagnoza. Nosila sam holter te je nalaz totalno u redu, a ergometrija također. Prije 2 dana sam ponovo imala tlak 145/90 te su mi na hitnoj dali injekciju Apaurina. Prošle godine mi je umro tata, a majka je boloesna pa postoji mogućnost da me to podsvjesno nervira. Da, majka mi ima 80% zakrčenja žila i ugrađen joj je stand. Mamin UZV srca je uredan. Molim vas za odgovor da li je opasna ta minimalna mitralna regurgitacija i na što moram pripaziti. Da li je to jako opasno? > Molim vas za odgovor. Unaprijed hvala.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Sa Vašim UZ je sve u redu, to je jedno sasvim normalno srce. Skok pritiska pri stresu je sasvim očekivana i normalna reakcija i toga nikog od nas se ne može poštedeti. Minimalna mitralna regurgitacija je nešto što Vam ne može praviti nikakve tegobe. A majka je tom ugradnjom stenta rešena, dobar UZ je znak da nema oštećenja srca.

?
Pitanje #665615. 6. 2008.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite

Zavisi od toga na kom je organu manifestacija bolesti i sa koliko kliničke slike.

?
Pitanje #657213. 6. 2008.

Poštovani dr Perišiću, Već sam Vam pisala prije par mjeseci. Već nekoliko

Poštovani dr Perišiću, Već sam Vam pisala prije par mjeseci. Već nekoliko godina muče me aritmije, sinusna tahikardija, a kasnije su se pojavile i VES pojedinačne, kao i AV blok Mobitz I gradus II u toku sna. Izvršila sam mnogobrojne pretrage, antitijela na Koksaki virus koja su bila prisutna u neznatnom broju, zatim UZ u nekoliko navrata, blago se nazire trag MR na mitralnom zalistku, i čak elektrofiziološko ispitivanje zbog AV bloka. Ništa posebno nije ustanovljeno. Broj VES je na holteru od prije 6 mjeseci bio 139. Pijem presolol od 50 mg po potrebi. Izgleda da nema razloga za brigu, ali ja imam hronične tegobe. Čini mi se da je broj ekstrasistola čest, osjećam i bolove u podlakticama ruku, poput reumatskoh i bol sa lijeve strane leđa. Imam probleme i sa kondicijom, a i stomačne tegobe u vidu vodenastih stolica. Pokušavam sve zanemariti i prepisati to psihosomatici, uz povremeno uzimanje bensendina. Moj laički osjećaj je da mi se sakuplja neka voda u predjelu lijeve strane pluća, a često osjetim i kratkotrajan bol iza grudnog koša. Preskoci znaju boti česti. Ne znam šta više da preduzmem. Padalo mi je na pamet da uradim 3d skener srca na kom se može sve vidjeti. Kako sam operisala štitnu žlezdu (hormoni u redu) pomislim da nije ona uzrok. Eto, izvinjavam se beskrajno na opširnom pismu, ali mi sve to remeti kvalitet života, a i majka sam dvoje male djece , pa me srčane tegobe dodatno opterećuju. Da li je moguće da imam neku hroničnu infekciju na srcu, a da se ona jasno ne vidi na UZ? Ponekad imam i usporen puls sa više jakih udara..Znam da u mojim godinama (36) nisu uobičajene ozbiljene kardiološke smetnje, a i dojadilo mi je da idem od lekara do lekara. Da li postoje neke dodatne pretrage koje treba da uradim? Može li to biti reumatskog porijekla, zato što mi je u nekoliko navrata ASTO bio dosta visok. Hvala na odgovoru.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Na osnovu informacija koje ste izneli, ne vidim razlog za neku zabrinutost zbog Vašeg zdravstvenog stanja. Ekstrasistole koje imate nisu ništa neuobičajeno, dodatne pretrage koje su uradjene isključuju mogućnost oboljenja srca. 3D skener neće pokazati ništa o Vašem srcu što već ne znamo. Ne verujem da imate hroničnu infekciju srca jer za to ne postoji ni jedan znak. Mislim da u ovom trenutku nema razloga ni za jedno dodatno ispitivanje. Sa 36 godina reumatske smetnje??? Malo je rano, a ako mislite na reumatsku groznicu nju sigurno nemate niti ste je imaali.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460