Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Kada je doza farina u pitanju važno je šta je razlog za njegovo uzimanje. Ako je u pitanju apsolutna aritmija, što mislim da je razlog kod vas, onda je inr prihvatljiv. Vi imate lekove za aritmiju, anginu pectoris i srčanu slabost. Posle koronarografije možda će vam biti predložena operacija.
Pozdrav
Suženje je značajno tek kada predje 60% pa su lekari postupili ispravno. Probodi koje opisujete ne liče na tegobe srčanog porekla, verovatno su reumatske prirode.
Pozdrav
To što osećate su ekstrasistole. Nisu opasne a terapija koju ste dobili je odgovarajuća. Možete uraditi 24h holter.
Pozdrav
Ne smete uzimati beta blokatore pogotovu inderal dok dojite jer bi se deo leka izbacio preko mleka. Kad prestanete sa dojenjem možete uzimati inderal da sprečite napade lupanja srca do doze koju možete tolerisati visinom krvnog pritiska. Dodatno možete uraditi ekg ili holter u periodu kada su češći napadi lupanja srca.
Pozdrav
Nekoliko stvari će sigurno pomoći. To su: skidanje težine, sedativi i beta blokatori. Ako pušite, i to može provocirati ekstrasistole. Psiholog je u takvim situacijama uvek dobrodošao.
Pozdrav
Zbog problema sa okom konsultujte oftalmologa. Ako postoji slabost cirkulacije, neurolog i vaskularni hirurg trebajku biti uključeninu sagledavanje vašeg problema.
Pozdrav
Javite se zbog tahikardije nekom od centara za elektrofiziologiju srca: dedinje, kc srbije, sremska kamenica.
Pozdrav
Pr4edlažem da se javite prof dr banetu milovanoviću na kabinet za neurokardiologiju, kbc bežanijska kosa u beogradu jer je to jedino mesto u srbiji gde se mogu evaluirati pacijenti sa sipmtomatskom hipotenzijom.
Pozdrav
Ubrzan rad srca je kompenzatorna mera kojom se organizam bori protiv anemije. Ali, ako je anemija regulisana, tahikardija se više ne može vezati za nju. Ta frekvenca koju opisujete od 80-90 u minuti i nije mnogo velika i verovatno je ne treba obarati.
Pozdrav
Što se tiče kardiološke terapije ona je u redu ako drži pritisak ispod 140790mmhg i ako pacijent nema otoke na nogama. Spironolakton je manje efikasan bez lasixa u terapiji srčane slabosti. Treba izbegavati slano i veći unos tečnosti od 2 litra dnevno. Mnogo je ozbiljniji nalaz na donjim ekstremitetima a zbog toga treba konsultovati vaskularnog hirurga.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.