Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Trag ar znači trag aortne regurgitacije i zaista ne predstavlja ništa vredno pažnje ili dalje dijagnostike. Držite pritisak u granicama normale.
Pozdrav
Trag ar znači trag aortne regurgitacije i zaista ne predstavlja ništa vredno pažnje ili dalje dijagnostike. Držite pritisak u granicama normale.
Pozdrav
Što su komorbiditeti veći (ostale bolesti) to je i rizik operacije viši. Pacijent se uvodi u višečasovnu anesteziju, mozak tom prilikom trpi a kako je već prisutan patološki supstrat (preležan šlog) raste rizik za neadekvatno budjenje ili čak i za novi šlog. Smrtnost ovakvih pacijenata na operaciji se kreće i do 5% što je jako mnogo. U takvim situacijama je uobičajeno da se traži stav porodice i pacijenta.
Pozdrav
Vi u suštini ne opisujete srčane smetnje, u vašim tegobama nema angine niti nečega drugog. Verovatno je u pitanju prolazni nedostatak kiseonika ali mislim da ne predstavlja nikakvu smetnju da se bavite ovom vrstom aktivnosti. Mislim da vam test opterećenja ne treba.
Pozdrav
Što se tiče onog prvog, kardiološkog dela ne trebate brinuti jer je ključno to što dobro podnosite fizičku aktivnost. Reumu leči reumatolog a ostale vaše tegobe ne liče da su srčanog porekla. Konsultujte vašeg lekara oko upotrebe sedativa.
Pozdrav
Vi imate jednu od baš tipičnih pojava koje se mogu javiti pri uzimanju lekova koji obaraju holesterol ili trigliceride. S obzirom na izraženost simptoma, treba razmisliti o prestanku uzimanja tih lekova što bi morali da kompenzujete odgovarajućom dijetom. Cilj lekova je da smanji holesterol i trigliceride i dijetom se može postići delimičan efekat. Koronarografija po meni nije u igri jer možete da pijete plavix i aspirin.
Pozdrav
Imate povišen krvni pritisak koji treba regulisati, koji u prethodnom periodu nije bio najbolje regulisan i zato imate zadebljanje zida leve komore. U perspektivi ako pritisak ostaje slabije lečen, zadebljanje može biti uvod u ozbiljniju bolest.
što se tiče bloka leve grane hisovog snopa, on vam ne pravi aritmije i sam blok grane ne možete osetiti kao tegobu ili simptom. On ne dovodi do koronarne bolesti. Ako nemate bolove u grudima pri fizičkom naprezanju, onda nema osnova za sumnju na koronarnu bolest. Mislim da vam ne treba dodatna dijagnostika.
Pozdrav
Aorta trivelarna u korenu znači da ima 3 veluma (listića) a to je i normalan izgled i broj. Blaga hipertrofija je zadebljanje zida leve komore što znači da niste najbolje (ili niste uopšte) regulisali povišen krvni pritisak.
Pozdrav
Isosorb r nije lek za pritisak već je nitratni preparat koji širi koronarne arterije i koristi se u lečenju angine pectoris. Hvala na lepim rečima.
Pozdrav
Priraslice tipično izazivaju aritmije. Holesterol kao vaš treba obarati do nivoa od 4, 5mmol/l. Opravdanoje da uzimate tulip, možda čak i veću dozu.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.