Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Srđan Pešić

Srđan Pešić

Prof. dr Srđan Pešić

Opšta medicina

BeogradJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Oblasti istraživanja su mu: Farmakologija kardiovaskularnog sistema, Uloga endotela u održanju tonus krvnih sudova, Farmakologija centralnog nervnog sistema. Učestvovao u brojnim projektoma: Ministarstvo za nauku, 1996-2001, Eksperimentalna i kliničko farmakološka ispitivanja biološki aktivnih supstancija, podprojekat: Eikozanoidi, biološki aktivne supstancije i kontraktilnost glatkog mišića 1975 – Ministarstvo za nauku, 2001-2006, Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. 145015– Ministarstvo za nauku, 2006- Disfunkcija endotela i receptorski transdukcioni mehanizmi: značaj za dejstvo endogenih vazoaktivnih supstanci i lekova. Redovni je član British Physiological Society, ACRP - Association of Clinical Research Professionals, European Association of Clinical Pharmacology and Therapeutics, Sekcije za Kliničku Farmakologiju DFS, Farmakoterapijske sekcije Srpskog lekarskog društva, Društva farmakologa Srbije. Dobio nekoliko nagrada za naučno istraživački rad: Nagrada Srpskog Lekarskog Drustva, podružnica Niš, za najbolju publikaciju u 2002-oj godini u kategoriji naučno-stručnih radova. Nagrada Ministarstva Nauke i zaštite životne sredine za najbolje istraživače u oblasti medicine u periodu 2002-2003.

Radno iskustvo

Podaci o radnom iskustvu nisu uneti.

Obrazovanje

Podaci o obrazovanju nisu uneti.

Članstva

Podaci o članstvima nisu uneti.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (1164)

?
Pitanje #205421. 12. 2007.
Postovani,  Statini su mocni lekovi u suzbijanju poremecaja metabolizma masti.  Nezavisno od toga oni su i lekovi prvog reda izbora u prevenciji opasnih  kardiovaskularnih dogadjaja (infarkt, slog....). Uglavnom je neophodno da  se piju celog zivota, jer naglim prekidom terapije moze dodji do  pogorsanja bolesti. Jedna ~kura~ ne bi mnogo pomogla.....ali morate znati  i sledece: prestanak unosenja alkoholnih pica vec sam po sebi dovodi do  snizenja holesterola, prestanak pusenja takodje, a pojacana fizicka  aktivnost moze da ga smanji i za citavih 10-20%. Ne znam o kakvom se  pacijentu radi (da li boluje od nekih drugih kardiovaskularnih bolesti,  godine starosti.....) ali verovatno da treba da pije statine. Uostalom,  zar je toliki problem prestati sa konzumiranjem alkohola?   S postovanjem  Prof. dr Srdjan Pesic
?
Pitanje #205321. 12. 2007.
Postovani,  Bavim se iskljucivo zvanicnom medicinom. Ne kazem da ne verujem ili da sam  protiv homeoptske medicine ali ja jednostavno ne znam sta je Aconitum i  Phosphorus (sto je verovatno fosfor). O tome se ne uci na medicinskom  fakultetu, postdiplomskim i doktorskim studijama iz Farmakologije.  Moracete da se obratite vasem homeopati, siguran sam da ce on imati  odgovor na vase pitanje.   S postovanjem,  Prof. dr Srdjan Pesic
?
Pitanje #197015. 12. 2007.
Postovana,   Bromazepam i Karbapin nisu antidepresivi. Bromazepam je sedativ, lek za  lecenje anksioznosti, psihicke prenapregnutosti ili nesanice. Hronicno se  koristi za lecenje razlicitih oblika neuroza. Karbapin (karbamazepin) je  antiepileptik i koristi se za lecenje tacno odredjenih oblika epilepsije. I  jedan i drugi izazivaju zavisnost. Kako prekinuti terapiju ovim lekovima, i  pod kojim uslovima, je dosta komplikovano pitanje i o tome mora da odluci  vas psihijatar ili neurolog. Ja nisam upoznat sa razlozima zbog kojih ove  lekove uopste koristite. U svakom slucaju, ukoliko njihova hronicna upotreba  nije neophodna moguce je odvici se. Treba samo malo volje i vremena.  Drugo pitanje je konkretno. I jedan i drugi lek na osnovu njihove  stetnosti po plod sapadaju u grupu D. To znaci da su jako stetni za plod i  njihova primena u trudnoci, narocito u prvih 12 nedelja, moze da izazove  ozbiljne malformacije ploda. Upravo zbog toga se savetaju prekid terapije  kada zena zeli da ostane u drugom stanju. Adekvatne zamene za ove lekove  nema. Pitanje je da li su oni i koliko zaista vama potrebni i mozete li vi  ziveti i bez njih, u sta sam poprilicno siguran.  Morate zatraziti pomoc strucne osobe, specijaliste neuropsihijatrije, i  zajedno sa njim razmotriti sve aspekte i odvikavanja i eventualne trudnoce.   S postovanjem,  Prof. dr Srdjan Pesic
?
Pitanje #194111. 12. 2007.
Dugotrajna i cesta primena sprejeva sa kortikosteroidima (beklometazon  pripada ovoj grupi) zaista moze biti stetna. Ono sto je intersantno je da  simptomi koje vi opisujete (curenje nosa, kasalj...) upravo mogu da budu  posledica preterane upotrebe ovog preparata i javljaju se posle prekida  primene. Uz ovo mogu se javiti jos i kijanje posle prekida unosenja, suvoca  i iritacija iz zdrela, krvarenje iz nosa, glavobolja, poremecaj ukusa i  mirisa, i vrlo retko povecanje intraokularnog pritiska i gusenja. Moje je  licnbo misljenje, a na osnovu prethodnog i ovog pisma, da vama dugotrajna  primena ovog spreja nije ni potrebna i da bi simptomi koje opisujete i sami  prestali posle nekoliko dana (7-10) od prekida terapije. Vazno je pitanje  medjutim, kako leciti vase probleme ukoliko se ponove. Na ovaj nacin sigurno  ne. U tom slucaju savet kvalitetnog spevijaliste za otorinolaringologiju bi  bio neophodan. Upotreba antihistaminika ili nekih kortikosteroida oralno u  osetljivim periodima bi verovatno bila prava alternativa.   Pozdrav, Prof. dr Srdjan Pesic 
?
Pitanje #18824. 12. 2007.
Vi ste potpuno u pravu, lekovi za spavanje u manjoj ili vecoj meri izazivaju zavisnost. U lecenju nesanice se danas uglavnom koriste benzodiazepini sa kratkim ili ultrakratkim delovanjem. Svi oni izazivaju zavisnost. Upravo zbog toga su neki od njih, triazolam recimo, povuceni potpuno iz upotrebe. U proslosti su se za lecenje nesanice koristili i barbiturati. Danas se oni skoro uopste ne koriste upravo zbog mogucnosti da izazovu zavisnost. Moguce resenje problema je psihoterapija.   S postovanjem,  dr Srdjan Pesic
?
Pitanje #15402. 11. 2007.

Postovani,  Prednizom (Pronizon) pripada grupi kortikosteroida i kao i ostali lekovi iz  ove grupe ima mnogobrojna nezeljena dejstva, zato ga je potrebno  primenjivati samo kada je to zaista neophodno. Ova nezeljena dejstva se  krecu od imunosupresije, smanjenja odbrambenih snaga organizma, preko  digestivnih tegoba (muka, povracanje, cir na zelucu ili duodenumu,  prolivi.....), hematoloskih (promena krvne slike) dp metabolickih (povecani  secer u krvi) i drugih. Sa druge strane azatioprin (Imuran) pripadas grupi  imunosupresiva, lekova koje smanjuju odbrambeni kapacitet organizma. Njegovo  osnovno nezeljeno dejstvo je pad imuniteta (smanjen broj leukocita) sto  rezultira cescim infekcijama. Uz ovo opasna su i digestivna nezeljena  dejstva. Ukoliko se zajedno primenjuju ova dva leka mogucnost nastajanja  infekcije je mnogo veca jer je pad imuniteta izrazeniji. Nekada je neophodno  da se lekovi primenjuju u kombinaciji. Nema posebnih razloga da terapija ne  moze naglo da se prekine. Temperatura koju je poacijent imao je  najverovatnije bila posledica infekcije koja je nastala padom imuniteta, sto  je i bilo potpuno ocekivano.

?
Pitanje #15392. 11. 2007.

Postovani,  Svaki kontakt sa mnom mozete ostvariti preko sajta STETOSKOP. Moje polje  rada je upotreba lekova pa VAs molim da Vase eventualno pitanje uklopite u  tu temu. Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460