Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Trčanje može samo pozitivno da deluje na vaš organizam, ako je dozirano i predloženo od stručnog lica (specijaliste sportske medicine, trenera) . Trčanje je dobar vid rekreacije i najčešće je pravi stabilizator pritiska. Ishranu u svakom slučaju treba dozirati prema fizičkim naporima. Na osnovu telesne mase i telesne visine sigurno je da ishrana u vašem slučaju mora biti pojačana uz adekvatno uzimanje vitamina i minerala.
Pozdrav
Javite se specijalisti sportske medicine u vašem mestu, on će najbolje rešiti vaš problem. Pre odlaska kod njega uradite ehosonografski pregled povređenih ekstremiteta. Terapija koju primenjujete neće dati željene rezultate.
Pozdrav
Javite se specijalisti sportske medicine u vašem mestu, on će najbolje rešiti vaš problem. Pre odlaska kod njega uradite ehosonografski pregled povređenih ekstremiteta. Terapija koju primenjujete neće dati željene rezultate.
Pozdrav
Rast kod dečaka je najintenzivniji u periodu između 11-te i 16-te godine, nakon toga do 20-te godine telesna visina se godišnje povećava za 0, 5 do 1 cm. Suplementi sigurno neće bitno uticati na vaš rast, ali često mogu da daju negativne posledice po zdravlje sportiste.
Pozdrav
Predlažem vas da se rekreativno vratite sportu. Za početak, javite se specijalisti sportske medicine u vašem mestu koji će, nakon sportskog pregleda, odrediti parametre aerobno-anaerobne sposobnosti, odnosno odrediti vam optimalno opterećenje u trenažnom procesu. Promene koje imate mogu nastati usled nagle promene telesne mase u periodu puberteta, kao i usled nedoziranosti u radu u teretani. Ipak, konsultujte i endokrinologa. Iz mog iskustva (imao sam više sličnih slučajeva) sportska aktivnost i korekcija telesne mase u periodu puberteta mogu dati povoljne rezultate. Budite uporni.
Pozdrav
Kod vas se radi o „. Atletskoj potkolenici“ javlja se u predelu cevanice i to najčešće kod atletičara, odbojkaša, košarkaša („skočnih sportova“) , a nastaje usled dugotrajnog trčanja, skokova na različitim podlogama i usled preteranog opterećenja i prekomerne težine. Moguća je pojava rascepa cevanica koji se javlja i kod amatera i kod profesionalaca, a može da nastane i kod trčanja i hodanja. Dominira bol, povremena utrnulost, a ponekad i otok prednje strane potkolenice (mogu da se jave periostitis, tendinitis i entezitis) . Rascep cevanice može da nastane od veoma malog naprsnuća mišića potkolenice, frakture, od preopterećenja kosti potkolenice, upale membrane koja obavija kost, ili prerazvijenosti nožnog mišića. Terapija kod ovakve vrste povrede je pravilna doziranost treninga i nemenjanje podloge (terena) u trenažnom procesu.
Pozdrav
Koliko godina imate? Kada je došlo do promena koje opisujete? Da li se bavite sportom aktivno ili rekreativno? Da li je telesna masa povećana? Sve su ovo pitanja na koja bi morao da znam odgovore kako bih možda mogao da vam pomognem. Nije loše napraviti konsultacije sa endokrinologom. U svakom slučaju, ako dobijem odgovore na pitanja koje sam postavio, daću svoje mišljenje.
Pozdrav
Ako su kardiolozi konstatovali da nema organskih smetnji na srcu. Nesmetano možete da nastavite fizičke aktivnosti. Savetujem da se javite specijalisti sportske medicine na pregled. Ovaj pregled je važan jer će vam biti određeno submaksimalno opterećenje (na osnovu pulsa) i odrediće vam optimalne fizičke aktivnosti koje će vam prijati. Nizak pritisak (kod sportista je vrlo čest) daje simptome koji se kod vas javljaju, tako da to ne treba da vas brine. Puls - bradikardija je malo problematična i morate sa sportskim lekarom da pronađete razlog.
Pozdrav
Osnovno je da jačate aktivne stabilizatore kolena, mišiće butina, a za to su najbolje ove vežbe: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
Pozdrav
bol koji je opisujete i dijagnozu koja vam je postavljena na magnetnoj rezonanci nažalost u poslednje vreme je dosta česta kod sportista različitih sportskih grana. Kod ovakvog vida povreda sportistima preporučujem jačanje leđnih mišića (intravertebralnih i paravertebralih) , kao i jačanje trbušnih (abdominalnih) mišića. U težim slučajevima hirurški zahvat je moguć. Mišljenje uvaženog kolege nisam u mogućnosti da vam omogućim. Predlažem da pročitatate moj rad objavljen u stetoskopu na ovu temu, mislim da će vam pomoći.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.