Dr Milan Rančić

Dr Milan Rančić
Opšta medicina
BeogradJezici: Srpski
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Detaljna biografija nije uneta.
Radno iskustvo
Klinički centar Niš
Obrazovanje
Medicinski fakultet, Niš
(1985) Osnovne studije.
Članstva
Podaci o članstvima nisu uneti.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Svi odgovori doktora (559)
?
Pitanje #1986521. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovana,
Smatram da Vaš otac treba da prihvati ponudu ušečća u kliničkoj studiji. Lek koji bi dobijao je novi lek i sasvim druga strategija u lečenju karcinoma. Lek velikoj većini pacijenata nije dostupan, jer, ili nije registrovan, ili je vrlo skup. Ovaj lek deluje tako što sprečava uticaj nekih supstanci na rast tumora. Lek se vrlo jednostavno uzima, lako podnosi, i ima malo toksičnih efekata. Za sada primena ovog i njemu sličnih lekova spada u najmoderniju terapiju protiv karcinoma pluća. U toku su velika ispitivanja koja treba da utvrde opravdanost primene ovog leka u prvoj liniji, tj. odmah posle postavljanja dijagnoze.
Još jednom, savetujem da, ukoliko ispuni sve kriterijume, Vaš otac bude uključen u kliničko ispitivanje Tarcevom.
Prof. dr sc. Milan Rančić
?
Pitanje #1986121. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovana,
pošto je u toku primene citostatske terapije došlo do povećanja vrednosti šećera u krvi, verovatno je da je i ranije postojao latetni dijabetes, ili loša glikoregulacija. Moguće je da to potencirano primenom kortikosteroida (Dexason), ali je to obavezan lek u pripremi za hemioterapiju. Sve u svemu, povišene vrednosti glikemije ne treba da uzbuđuju jer se to može uspešno korigovati i regulisati. Obzirom da boluje od teške bolesti, nema alternative kad je u pitanju primena antikancerske terapije. Ako se pri tom jave komplikacije i nusefekti, to je nužno zlo do izvesne tolerantne granice. Ako nastanu teške komplikacije terapije, to onda znači i kraj antineoplastičnog tretmana. Zbog toga je neobično važna veština lekara da balansira između potrebe da priključi najefikasnije citostatske lekove, i da izbegne njihova neželjena dejstva.
Prof. dr Milan Rančić
?
Pitanje #1983221. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovana,
Sa karcinomom pluća upravo tu je i problem što nema ranih simptoma. Ova bolest se oglašava simptomima obično kada je uznapredovala. I do 70% pacijenata nema simptomatologiju u ranom stadijumu, a kad se pojave simptomi, javlja se više njih i obično je tada sve jasno. U najranije simptome karcinoma pluća spadaju simptomi iz grupe paraneoplastičnog sindroma. To je uslovljeno osobinom tumora pluća da mogu sekretovati različite medijatore i supstance kojima imitiraju dejstvo hormona, proteinina ili nekih drugih produkata ćelija. Usled toga mogu se javljati vrlo raznorodni simptomi. Opisano je preko 200 različitih sindroma: neki su vezani za endokrini sistem i imitiraju poremećaj rada žlezdi sa unutrašnjim lučenjem, neki su vezani za koagulaciju, za kožne promene, metabolizam, neurološke ispdae i tako dalje. Ove simpotome je vrlo lako prepoznati, ali običnoo je teško povezati da potiču od karcinoma pluća, jer u vreme kad se javljaju karcinom pluća je malih dimenzija i obično se ne vidi ni jednom metodom ispitivanja. To može prethoditi i nekoliko godina dok se nakon toga kasnije ne utvrdi da postoji karcinom pluća.
Kad se javi iskašljavanje krvi, suv kašalj, bolovi u grudnom košu, gušenje, otok lica, lupanje srca, otežano gutanje to mogu biti izolovani ili udruženi simptomi, ali oni predstavljaju pozne simptome u evoluciji bolesti. Znači kad se javi ova vrsta simptoma obično je znak da je tumor vrlo narastao.
Osim toga, nekada prvi simptomi karcinoma mogu biti od metastaza u mozgu, jetri, kostima, koži ili nadbubrežnim žezdama, i da ih ne prate bilo kakvi drugi simptomi.
Dakle, u svakom pogledu, pa i po pitanju simptomatologije, karcinom pluća je ozbiljna i komplikovana bolest.
Prof. dr Milan Rančić
?
Pitanje #1980821. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovana,
Imunološak otpornost je individualna karakteristika organizma i usloveljena je genetskim informacijama koje svaka osoba dobije nasleđem. Ipak, vrlo je važno da li je u životu osoba izložena i štetnim agensima.
Potrebno je da strogo izbegavate sve respiratorne štene nokse ( pušenje, aerozagađenje, rashlađivanje). Jačanje telesne otpornosti se postiže i telesnim jačanjem organizma, pravilnim ritmom rada i odmora uz dovoljno sna.
U periodima kada postoji povećana opasnost od resp. infekcija obavezno je uzimati pojačano vitamin C, a za Vas je i obavezna vakcinacija protiv gripa svake jeseni. Povoljno će delovati i uzimanje povitaminskih preparata tipa Oligovit,
Kod osoba koje boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća u cilju sprečavanja ponovljenih infekcija preporučuje se imunoterapija primenom preparata Broncho-Vaxom (OM Pharma), koji se uzima 1 capsula dnevno, na prazan stomak tokom uzatopnih 10 dana u mesecu, tokom tri meseca. Međutim, pitanje koliko bi ta terapija bila efikasna kod Vas.
Ono što preporučujem da proverite to je Vaš imunološki status kako bi se utvrdilo kakvo je stvarno stanje imuniteta i da li se tu ne krije možda neka nasledna ili stečena imunodeficijencija.
Sa druge strane, moguće je da se iza svega krije neka hronična bolest (bronhijalna astma, hronična opstruktivna bolest pluća, srčana mana itd). Zbog toga zahtevajte od svog lekara da proverite te nalaze. Ako je to sve u redu, shvatite da ste nežnog zdravlja i čuvajte se!
Prof. dr Milan Rančić
?
Pitanje #1976820. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovana,
Bolovi u leđima gde su pluća ne moraju biti porekla pluća. Postoje mnogi razlozi zbog čega možete osećati te bolove.
Ako ne prođu spontano za neki dan, treba da se javite lekaru kako bi se sproveo pregled i neophodna ispitivanja.
Prof. dr Milan Rančić
?
Pitanje #1961118. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovana,
Vrlo me je zaintrigiralo Vaše pismo, jer je mučno i pretpostavljati na osnovu Vaših opisa šta preživljavate, a kamo li biti sa takvim tegobama. Pošto sam pažljivo pročitao sve navode smatram da je Vaš osnovni problem sinobronhijalni sindrom. To je stanje gde zbog bolesti sinusa bude iritiran i eksponiran i donji deo disajnih puteva. Ono što je teško u Vašem slučaju je kako rešiti hronični sinuzitis, za koji smatram da osnovni uzrok Vaših tegoba. Nije isključeno da ste razvili bronhijalnu hiperrekativnost zbog čega imate i hronični kašalj, a koji je opet uzrok povraćanja. Hronični sinusitis se teško leči jer zahteva upornost: mnogo se ulaže, treba mnogo strpljenja a rezultati budi i spori i mali.
Da Vam ne dužim uradite sledeće:
1. zahtevajte da uradite bronhoprovokacioni test kod pulmologa (rade ga u Institutu za plućne bolesti Sremska Kmenica)
2. koristite spray Nasonex, po jednu inhalaciju u svaku nozdrvu, jednom dnevno, tri meseca
3. koristite tbl Singulair 10 mg bar dva meseca u vrme kad najviše imate tegobe (leto, jesen, zima)
4. Više puta dnevno uprskavajte spray Tetrisal u nos
5. Pijte dodatno u odnosu na svu tečnu hranu koju unesete još dva litra tešnosti dnevno
6. Povremeno kad je nos zapučen po 5 dana u mesecu koristite spray Olynth za nos
7. Obavzeno upište neki od programa fizičkog treeninga (aerobik, lake vežbe u teretani, ples, folklor, brzi hod)
I najvažnije, morate naći posao bez obzira na Vaše tegobe i angažovati se ambiciozno.
Ako me poslušate i izdržite tri meseca, javite mi se.
Mislim da ćete uspeti! Srećno.
Prof. dr sc. Milan Rančić
?
Pitanje #1946916. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovana,
Neprijatan miris iz usta, pa samim tim i iz nosa, moguć je kod raznih oboljenja i poremećaja. najšečće su to razlozi oboljenja sluzokože gornjih disajnih puteva, kariozni zubi, oboljenja sinusa i sl. Ali u nekim bolestima, gde nastaju metaboličke promene moguće je da se osećeju različiti mirisi supstanci koje su u većoj koncentraciji u krvi ( kiselkast zadah kod dijabetesne ketoacidoze, miris ureje kod bubrežnih bolesnika, neprijatan miris kod hepatične kome). Pretpostavljam da ništa od gore navedenog nije slučaj kod vas. Osim toga potrebno je da navedete da li samo Vi osećate taj miris ili i okolina, i na šta Vas taj miris podseća.
Prof. dr sc. Milan Rančić
?
Pitanje #1942115. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovana,
Vrlo detaljno ste opisali sve važne činjenice vezano za Vaš zdravstveni problem. Ako smem ovako sa distance da primetim da se Vaš doktor vrlo dobro orijentisao i da je stručno i celovito sagledao Vaš problem. Ono što nedostaje je bronhoprovokacioni test, kako bi se utvrdilo da li imate bronhijalnu hiperreaktivnost, odnosno sklonost za napade bronhoopstrukcije. U tom slučaju bilo bi potrebno u terapiju doadati lekove koji šire disajne puteve. Dobili ste, inače, vrlo modernu i celoviti terapiju, čak i Singulair. To je novi lek, koji blokira jednu vrstu medijatora koji je posrednik u alergijskim i upalnim reakcijama. Ovaj lek se ne možekoristiti izolovano, ali je vrlo koristan ako se koristi uz druge antinflamacijske lekove (kortikosteroidi). Najveća efikasnost mu je kod alergijske bronhijalne astme, ali se odličnim pokazao i za lečenje alergijskog rinitisa-. Moj predlog je da izgurate sa propisanom terapijom, da budete uporni i da obavezno nađete vremena u toku dana da prošetate i da se bavite fizičkim aktivnostima.
Prof. dr Milan Rančić
?
Pitanje #1935315. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovani,
Uz bolesti koje imate i terepapiju koju koristite moguće je da se jave i simptomi koje navodite. To je posledica upale sluznice disajnih cevi i nosne sluznice. Ako se to uporno ponavlja onda će biti potrebna serija pregleda orl specijalsite i pulmologa, koji treba da utvrde da se iza toga ne krije neki ozbiljniji poremećaj.
Prof. dr Milan Rančić
?
Pitanje #1933614. 1. 2009.
Milan RančićDoktor
Poštovani,
Ako do sada niste uradili vi obavezno treba da se javite lekaru specijalisti pulmologije. Na osnovu onoga što opisujete vrlo je verovatno da imate hronični bronhitis, ili kako se to sada stručno zove hronična opstruktivna bolest pluća. Na to upućuje kašalj, iskašljavanje sekreta i u poslednje vreme i smetnje sa disanjem. Za nastanak ove bolesti kod Vas naveli ste jedan vrlo važan faktor rizika: pušenje. Istina, ova bolest obično nastaje kod starijih osoba, uz duži pušački staž, ali nikad nismo sigurni. Osim toga, tek funkcionalnim ispitivanjem je moguće utvrditi da li se ne radi možda i o bronhijalnoj astmi. U svakom slučaju, najpametnija odluka je da ste prestali da pušite. Kvalifikovani pulmolog vrlo lako će serijom testova i pregleda utvrditi o čemu se kod Vas radi, a što je osnov za ispravnu terapiju.
I moram da Vas ohrabrim: ima pomoći, ima efikasnih lekova, bolest može biti stavljena pod kontrolu (ako uopšte postoji).
Moj odgovor malo kasni, zbog mog zimskog odmora. Izvinjavam se!
Prof. dr Milan Rančić
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.