
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Krenite, i smatram da osim medikamenata (antidepresivi pre svega, ne anksiolitici) i psihoterapija mogu dati dobre rezultate.
dr D. Krasić. Pozdrav.
Skidanje sa seroxata mora biti postepeno, po četvrt na nedelju dana ili dve. Uspećete, budite samo strpljivi, ne bojite se života bez lekova, posle toliko vremena uzimanja antidepresiva, depresivni sigurno niste.
dr D. Krasić. Pozdrav
Hormonski status vezan za rad ovarijuma i hipofize je takođe bitan, pored hormona štitne žlezde. Uradite opštu laboratoriju i pregled kardiologa i ekg, da biste dobili zdravstveni status. Posle svih analiza obratite se psihijatru u mestu i dogovorite se oko lečenja, jer sedativi nisu jedini lekovi u tom slučaju.
dr D. Krasić. Pozdrav.
Da, mislim da bi trebalo da ne obratite neuropsihijatru, uradite eeg snimanje mozga, kao snimanje vratne cirkulacije. Uz to i pregled iznijansirace se smernice za dalje tretiranje problema.
dr D. Krasić. Pozdrav
Lek nije uvek dovoljan, neophodna je psihoterapija i redovno i često dolaženje psihijatru.
dr D. Krasić
Pozdrav
Ma koliko bili jaki, kapaciteti su uvek iscrpljivi, te dođe trenutak kada ne možemo sami izaći iz problema. Stoga nemate razloga da izbegavate nešto. Što će biti pomoć i ponovno napajanje Vaših kapaciteta i psihičkih mogućnosti. Bromazepam je lek trenutnog dejstva, olakšava ali ne leči, uvodi u naviku i dovodi do novog problema.
dr D. Krasić
Pozdrav.
U svakom slučaju pokušajte ako ne uspete, ostaje Vam lečenje pod nadzorom stručnog lica.
dr D. Krasić
Pozdrav
Opsesivne radnje mogu biti različite i dovode do napetosti, koja bude neprijatna i iz koje se traže nove mogućnosti izlaska, često uvodeći pacijenta u začarani krug. Ne postoji šema odvikavanja, trebalo bi da se javite psihijatru u mestu i započnete psihoterapiju, koja može dovesti do razrešenja prisila i opsesija.
dr D. Krasić. Pozdrav
Postavljanje prema nekome ne zavisi samo od tipa ličnosti, već od toga ko je ta osoba, u kakvoj je vezi sa Vama, koliko Vam znači, koliko ste motivisani u odnosu na nju itd. Znači ponašanje uvek treba biti spontano, shodno svome osećaju i vaspitanju i potrebi da komuniciramo sa nekim.
Pozdrav.
Na nastajanje i ispoljavanje neke bolesti utiču mnogobrojni faktori, biološki, psihološki i socijalni. Nikada bolest ne nastaje ukoliko se ne uspostavi kombinatorika takvih mogućnosti. Stoga, ne razmišljajte na taj način, neko može oboleti a da nema bolest u porodici. Razmišljajte pozitivno, radite na sebi, družite se i volite život.
dr D. Krasić. Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.