
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Radi se o psihozi nespecifičnog i neorganskog karaktera, nešizofrenog tipa i ne afektivnog karaktera, koja zahteva redovno praćenje od strane psihijatra. Svaka bolest može biti nasledna, ali su neophodni i drugi uslovi psiho-socijalnog karaktera da bi ona bila ispoljena.
dr D. Krasić. Pozdrav.
Vi ne nosite nikakav rizik, Vama ne može biti ništa, možete pomoći samo osobi svojom ljubavlju i dati joj nadu za život!
dr D. Krasić. Pozdrav
Bolest se može kontrolisati lekovima i psihoterapijom. Ima tendenciju vraćanja, u pojedinim periodima života bude intenzivnija kada je i lečenje intenzivnije. Ali je neophodna edukacija o bolesti, shvatanje o kakvoj se bolesti javlja, da razmišljanje i pogrešno sagledavanje nas uvode u napad i da moramo to menjati. Mislima pokrećemo emotivnu reakciju i telesnu simptomatologiju koju dodatno interpretiramo i tako u krug. Ponoviću, psihoterapija je najblagotvornija!
dr D. Krasić. Pozdrav
Krenite sa postepenim smanjivanjem doze na nedelju dana. T. Lorazepam postoje i u dozi od 1mg, ležite u isto vreme, popijte topli napitak (mleko, čaj od matičnjaka), opustite se i budite uporni i strpljivi.
dr D. Krasić. Pozdrav
Trnjenje može biti posledica dešavanja psihičke prirode, pogotovu problem možemo tako nasloviti, ukoliko je neurolog izvršio ispitivanja i pregled. Medikamentna terapija je potrebna, ponekad i odgovarajuća kombinacija lekova, ali i dužina korišćenja leka. Takođe, medikamentna terapija nije dovoljna, ako je jedina i ne ide uz psihoterapiju. Ne znam da li je dobro da čekate Vašeg doktora ili da se obratite nekom drugom i krenete sa psihoterapijom, jer je dugi period čekanja pred Vama.
dr D. Krasić. Pozdrav
Neophodan je neurološki pregled, da bi se utvrdilo da nije u pitanju slabost muskulature mišića žvakaća, jer zubi očigledno nisu problem. Tek nakon toga možemo govoriti o psihički uzrokovanom problemu.
dr D. Krasić. Pozdrav.
Možete probati, ali što se tiče lečenja od strane psihijatra, javite se svom lekaru, dogovorite se oko terapije, uvek postoji mogućnost uvođenja novog leka, prekidanja sa predhodnim. Ako osim uzimanja lekova, nemate stalne kontrole psihijatra i razgovore, to može biti razlog što se ne osećate bolje i dalje
dr D. Krasić. Pozdrav.
Ne vidim razlog zašto onda menjate partnerku? A dobar je verovatno što torte nema bez šećera, pa i dobrog sexa bez ljubavi! I još jednom, ne rizikujte da izgubite nešto što vredi!
dr D. Krasić. Pozdrav.
Sumnja je često potrebna da bi kontrolisala nas same i izoštrila vidjenje realnosti. U određenoj meri je potrebna, ali ne sme biti takva da nas ukoči, uplaši i zaustavi. Takva sumnja je vezana za nesigurne, nesamopouzdane osobe, i često uplašene i depresivne ličnosti. Sumnja u normalnost, nije prisutna kod inače pravih psihijatrijskih poremećaja. Oni su bez uvida i bez dobrog testiranja realnosti. Stoga, ne mislim da ste "nenormalni" ali smatram da javljanje psihijatru i psihoterapija će biti jako blagotvorni
dr D. Krasić. Pozdrav
Serije u ovom slučaju nisu što i život! Nije baš tako, ne sekirajte se za doktora!
Pozdrav.
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.