
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Vi ste osoba koja moze kad nesto hoce. Uspeti sa jednom zavisnoscu i to onom kojom ste imali, je ogroman uspeh i govori o jakoj licnosti, sa prisutnim motivacionim i voljnim kapacitetima ali koja je u isto vreme jako senzibilna i povredljiva. Morate raditi na sebi, probati sa psihoterapijom, i smanjivanjem doze lexilijuma postepeno. Uspecete samo morate to zaista zeleti!
dr d. Krasic
Pozdrav
Odgovor na ovo pitanje je dat.
dr d. Krasic
Pozdrav
Morate biti redovni u ordinaciji psihijatra i bilo bi dobro, ukoliko biste imali psihoterapiju
dr d. Krasic
Pozdrav
Radi se o leku koji deluje na cirkulaciju, odnosno ishranu nervne celije. Ne znam o cemu se radi, ali ce doktor znati pa je najbolje da ga pitate
dr d. Krasic
Pozdrav
Gubitak uvek boli i zahteva vreme za preboljevanje. Lek je dobar, ali nije dovoljan ukoliko se okolnosti zivota ne menjaju i vi sa njima. Mora se ici dalje, komunicirati, praviti nove prostore! Razgovarajte o problemu, radite na sebi!
dr d. Krasic
Pozdrav
Znate kako se kaze u nasem narodu, "mnogo baba, kilavo dete"! Da bi bilo koja terapija dala dobre rezultate neophodno je poverenje u lekara, njegovo adekvatno razumevanje i prihvatanje kao i procena sta sve treba pacijentu. Znaci uzajamno prihvatanje i vasa vera u njega je prvi korak u vasem izlecenju. Nadalje, moram reci da u medikamentnoj terapija koju ste dobili, imate previse lekova. Smatram da nisu neophodna dva sedativa (rivotril i lorazepam) , cak treba pokusati ici bez njih. Antidepresiv je u redu, s tim sto njegovo dejstvo treba sacekati do petnaest dana. Ja cu biti treca i ne zelim da vam pravim zabunu, najbolje ce biti da poklonite poverenje jednom lekaru
dr d. Krasic
Pozdrav
Sociofobija je jedna od najcescih fobija, i leci se dugo i moze se izleciti u manjem broju slucajeva. To je moguce u slucaju dugotrajnih i upornih terapija koje podrazumevaju psihoterapiju i medikamentnu terapiju. Kad kazem psihoterapija, mislim na psihodinamsku terapiju, koja dosta dugo traje. U lecenju postoji rizik kod upotrebe lekova, jer pacijenti su skloni samoinicijativnom uzimanju anksiolitika, te se mogu navici na njih i dovesti do novog problema! Imam pacijente koji su sasvim dobro, imaju dobru funkcionalnost, koji u situacijama koje budu rizicne uz odgovarajucu podrsku nastavljaju dalje. Uostalom, bitno je adekvatno prihvatiti mogucnost postojanja necega i nauciti imati kontrolu nad tim i raditi na sebi!
dr d. Krasic
Pozdrav
Ima mnogo antidepresiva. Da bih vam preporucila neki antidepresiv na ovaj nacin bilo bi moguce mozda i pogresiti, te se ne bih usudila. Smatram da lek uvek moze dati rezultate ali ne za dugo ako pri tome nema psihoterapijeznaci neophodno je imati obe terapije!
dr d. Krasic
Pozdrav
Cesto se desava da se u tom periodu razviju strahovi takve vrste i takvog sadrzaja kod majki. Kod vas utoliko vise sobzirom da ste samohrana majka. To sigurno nije dovoljno da prestanete sa njima, te vam preporucujem da odete na razgovor lekaru i ukoliko on proceni mozete dobiti i terapiju.
dr d. Krasic
Pozdrav
Lek o kome govorite nosi niz opasnosti zbog cega se odobrava komisijski, narocito je potrebna dobra procena o davanju kod mladih osoba zenskog pola koje nisu radjale. ! Sto se tice same kombincije lekova nije problem, ali ovaj lek koji pijete protiv aakni apsolutno ne savetujem!
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.