Prof. dr Aleksandar Kostić
Prof. dr Aleksandar Kostić
Neurohirurgija
Prof. dr Aleksandar Kostić je neurohirurg iz Niša. Veoma je posvećen radu na edukaciji i u radu sa studentima.
Zakažite pregled
O lekaru
Prof. dr Aleksandar Kostić je neurohirurg iz Niša.
U toku studija radio je kao student - demonstrator na predmetu Histologija sa Embriologijom a i na predmetu Patološka Anatomija.
Stručnu praksu obavio je na Ginekološko-Akušerskoj i Oftalmološkoj klinici u Varšavi (Poljska).
Stručno i naučno se usavršavao na Neurhirurškoj Klinici u Jeni, Nemačka, a i na Institutu za Neurohirurgiju u Beogradu.
U svojstvu autora ili koautora objavljuje nekoliko naučnih radova u stranim i domaćim stručnim časopisima, i aktivni je učesnik nekoliko kongresa neurohirurga.
Angažovan je kao predavač u kontinuiranoj medicinskoj edukaciji na temama vezanim za patologiju i lečenje bolesti kičme, kao i trauma mozga.
Izabran je za saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu u Nišu na predmetu Hirurgija sa ratnom hirurgijom, za naučna oblast neurohirurgija 2006-te god., a od 2008 izabran je u zvanje asistenta, a kasnije i profesora na istom predmetu.
Pregled kod dr Aleksandra Kostića možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na 063/687-460.
Ordinacije
Cenovnik
Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.
Radno iskustvo
Neurohiruška klinika Klinički centra u Nišu
(2000) Kliničkom centru u Nišu na Neurohirurškoj Klinici.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1992–1999) Osnovne studije završio sa prosečnom ocenom 9.97.
Medicinski fakultet u Nišu
(1999–2005) Magistarske studije - odbranio je magistarsku tezu vezanu za tumore mozga, pod nazivom:”Kliničke, patohistološke i morfometrijske karakteristike astrocitoma mozga”.
Članstva
Podaci o članstvima nisu uneti.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Svi odgovori doktora (241)
Vaše glavno pitanje se odnosi na bol u predelu plex brachialisa (inače nervni elementi ovog spleta inervišu celu ruku), a ipak niste naveli kada se bol javio i kakve su mu vremenske instance od gore navednih operacija. Pretpostavljam da je Vašem ocu nakon operacije pluća, rađena i postoperativna, zračna (onkološka terapija) jedna od opisanih povreda plexus brahijalisa je i radiaciona povreda ovog nervnog spleta. Ona se može javiti od 4 meseca pa do 20 godina nakon zračne terapije. Najčešći simptom ovakve lezije je bol, ali se mogu javiti i neurološki ispadi (njih ne pominjete u svom pitanju). Terapija ove lezije može se kretati od konzervativne (analgetici, kortikoterpija, vitamini B grupe) do hirurške (kod koje opet treba uzeti u obzir efikasnost napred navedenog, godine bolesnika i postojanje pridruženih ili osnovih bolesti).
Pozdrav.
Diskus hernija c6/c7 koja po mr nalazu vrši pritisak na kičmenu moždinu, zaslužuje dalje ispitivanje. Potrebno je uraditi elektrofiziološka ispitivanja (sep, emg) koji će objektivno prikazati stanje i sprovodljivost ispitivanja nervnih elemenata. Klinički pregled je, naravno, najpre urađen (mada vi o onom glavnom, a to su Vaše tegobe i klinički znaci, ništa ne pišete). Kliničar (neurohirurg) na osnovu postojanja saglasja ovih nalaza može preporučiti operativno lečenje, ili u suprotnom preporučiti fizikalni tretman uz korišćenje vitamina i analgetika. O rizicima vezanim za operaciju, te tipovima operacije nešto ukratko sam već pisao (pogledajte pitanja bolesnika od pre 2 do 3 nedelje). Što se tiče promena koje navodite vezano za niže delove kičme, bulging diskova (degenerativno oticanje) i schmorolove hernije ( propagacija disk hernije unutar tela pršljena), one nisu od značaja za operativno lečenje, i obično i ne dovode do značajnih kliničkih posledica.
Pozdrav.
Prema opisu Vaša majka ima tumor duboke lokacije koji je verovatno suviše rizičan za operativno lečenje, pa su se lekari odlučili da putem ponovljenih snimanja prate njegov biološki potencijal (tj. njegovu sposobnost rasta u određenom vremenskom periodu). Tri meseca je obično predloženi vremenski period, a u slučaju ranijeg pogoršanja bolesnice, uvek se možete javiti lekaru i pre tog vremenskog perioda. Alernativa (u slučaju inoperabilnosti) ili nastavak hirurškom lečenju je onkološko lečenje.
Pozdrav.
Miligama preparat sadrži liposolubilni kompleks vitamina b, inidikovan je kod neuropatija, skuplji je od običnog kompleksa vitamina b ali navodno efikasniji. Keltikan je cerebroprotektiv, sa aktivnim supstanacama koje pospesuju kognitivne funkcije mozga, i indikovan je kod raznih stanja (traume mozga, stanja nakon ekstirpacije tumora mozga itd.) skopcčnim sa usporenjem ili izmenom misaonog toka. Sa korišćenjem kompleksa vitamina b u propisanim dozama nikad nije rano.
Pozdrav.
Potrebno je uraditi - elisa test, serološku probu na cisticerkozu. Ako je nalaz pozitivan javiti se infektologu, poželjno onom koji se duže bavi neuroinfekcijama, radi lečenja. Parenhimatozna forma cistocerkusa se ne operiše, naročito ako je veliki broj promena. Diplopiju ne bih nuzno povezivao sa nalazom na mru, mogući uzrok može biti strabizam, koji se tipično pojačava kod naprezanja očnih mišića. Arahnoidalna cista malih dimenzija temporopolarno najčešće nije od kliničkog značaja, i ne leči se, i predstavlja urođenu anomaliju.
Pozdrav.
Koliko dugo: dok eeg nalazi koje radite na 3 meseca ne budu normalni, tj. prestanu da prikazuju spec. epilep. spremnost. Tada se doza leka smanjuje odnosno ukida. Dužina korišćenja leka je individualana, ali najčešće nakon 2 do 3 kontrolna eega lek se ukine. Lek može da dovede do oštećenja jetre, da dovede do pospanosti, gubitka motivacije, psihičke usporenosti (zato se uzima uveče). Pretpostavljam da vam je lekar koji ga je propisao, napomenuo nešto o tome da dok uzimate lek ne smete da obavljate radnje kojima možete ugroziti živote i imovinu sebe i drugih, da nema alkohola, prekomerenog izlaganja suncu, prekomrenog gledanja tva ili fiz. Radnji kojima možete sebe dovesti u " kiseonični dug" (zadihati se)...
Pozdrav.
nažalost, kako su vam verovatno lekari već rekli, glioblastoma muliforme, je najmaligniji od svih astrocitoma mozga, difuzan je tumor, i operacija ne rešava bolest, već obično daje jedan vremnski period, tokom koga se bolesniku daje malo vremena do sledećeg pojavljivanja tumora (recidiva). Ovaj period obično iznosi od 3 do 4 meseca do godinu, godinu i po. I to pod uslovom da se nastavi i onkološko lečenje. Ako je u teškom stanju primarno ili je jako velik, ili dubok, neurohirurzi se ni ne odlučuju da rade operaciju, plašeći da bi išta samo pogoršala stanje bolesniku
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.