Priprema hrane po ajurvedi zavisi od konstitucije ličnosti. Za neke osobe je bolja sirova ishrana, a za neke kuvana hrana. Početno svojstvo supstanci hrane se u toku pripreme, termičkog zagrevanja i začinjavanjem menja, što na neke tipove pozitivno utiče.
Pravilnom pripremom hrane mogu se umanjiti i negativni efekti. Veoma važan udeo ima i priprema hrane s ljubavlju i pozitivnom energijom.
Sirovu i hladni hranu najbolje podnosi Pitta tip, dok je kuvana hrana dobra za Kapha konstituciju i za osobe koje imaju slabije ili slabo varenje.
Ishrana može biti različita pa tako razlikujemo: teška ili lagana jela, masna ili nemasna hrana, vruća ili hladna. U određivanju količine hrane koju želimo da unesemo u organizam glavni faktor trebalo bi da bude glad, a ne želja za ukusnim obrokom.
Vata tip može da unosi veće obroke, Pitta nešto manje, a Kapha konstitucije bi trebalo da unose sasvim male obroke.
Pravilo u ajurvedi određuje to da za utoljenje gladi i uzimanje dovoljne količine energije, želudac treba napuniti jednom trećinom tvrde, jednom trećinom tečne hrane, a jedna trećina bi trebalo da ostane prazna kako bi hrana mogla dobro da se preradi.
To što se neko hrani po ajurvedskoj kuhinji ne znači prelazak na indijsku ishranu. Osnovni principi ajurvedske kuhinje mogu se primeniti u bilo kom delu sveta, pa i kod nas.
Redosled jela
Po ajurvedi, odmah posle varenja počinje dominacija Vate, a prisutna je i na početku obroka, zato se Vata redukuje slatkim jelima koje je prema tome najbolje unositi pre obroka. Tu spadaju slatko voće, slatkiši, kuvan pirinač.
U toku obroka, povećava se dominacija Pitte, pa se preporučuje da se tada unosi kiselo i slano, što povoljno deluje na varenje hrane. Posle jela je dominantna Kapha i zato je tada Agni slabija. Da bi se smanjio uticaj Kaphe, na kraju obroka treba uneti ljuto, gorko ili oporo. Ovo naročito treba da ispoštuju osobe koje imaju višak kilograma, jer pod uticajem Kaphe i varenje je sporije što posledično dovodi do taloženja masti.







