Uzrok nastanka
E.coli je aerobna i fakultativno anaerobna bakterija. Pripada prilično otpornim bakterijama: mesecima može živeti u vodi i zemlji, a dugo na raznim predmetima. U različitim vrstama hrane i namirnica lako se i brzo razmnožava.
Smatra se da postoje najmanje četiri različite grupe patogenih sojeva E.coli koje prouzrokuju intestinalne infekcije.
- Enterotksične E.coli – kolonizuju gornje partije tankog creva bez penetracije crevne sluzokože i nisu invazivni. Izlučuju enterotoksine koji prouzrokuju gubitak tečnosti i elektrolita iz intestinalnih ćelija.
- Enteroinvazivne E.coli – dizenteriformni sindrom. Ne produkuju enterotoksine, već penetriraju u epitelne ćelije sluzokože kolona i u njima se razmnožavaju. Infekcija se odlikuje tipičnim dizenteričnim, krvavo-sluzavim stolicama.
- Enteropatogene E.coli - ovi sojevi izazivaju akutni gastroenteritis kod odojčadi i male dece. Sojevi nisu invazivni, mada prouzrokuju patološkohistološke promene crevnog epitela. Mehanizam patogenog dejstva nije dovoljno poznat.
- Enterohemoragične E.coli – ovi sojevi su odgovorni za sindrom opisan kao hemoragični kolitis nastao usled alimentarne intoksikacije. Sojevi nisu invazivni, ali produkuju velike količine citotoksina (verotoksin) sličnog šigela-toksinu, koji oštećuju intestinalne ćelije i dovodi do njihove nekroze.
- Enteroadherentne E.coli – najčešći su uzročnici dijareje putnuika, ali su mehanizmi patogensoti i faktori virulencije ovih sojeva još predmet istraživanja.
Kod egzogenog nastanka infekcije ulazna vrata su usta i sluzokoža tankog creva. Kod kliconoštva kao i kod lečenja zbog neke druge infekcije dolazi do poremećaja normalne crevne flore, bujanja rezistentnih sojeva E.coli te nastaje endogena infekcija.
Klinička slika
Bolest obično počinje naglo, povišenom telesnom temperaturom, povraćanjem, bolovima u trbuhu, uznemirenošću kao i učestalim prolivastim stolicama. Međutim, može da počne i postepeno sa slabim apetitom, neraspoloženjem i mršavljenjem. Stolice su tečne, žute ili žuto-zelenkaste sa primesama sluzi ili krvi. Imaju neprijatan miris. Deca su obično bleda, sa znacima dehidromineralizacije (smanjen turgor i elastičnost kože).
Bolest se obično završava posle 1-2 nedelje.
Prema stepenu ispoljenosti kliničke slike kod obolelih se razlikuju:
- laki
- srednje teški
- teški
- septični
- dizenteriformni oblik
Srednje teški oblik počinje naglo sa povišenom telesnom temperaturom, izraženim meteorizmom. Stolice su tečne, a njihov broj se kreće od 10 do 12 dnevno, sa povraćanjem i ispoljenim znacima intoksikacije.
Teški oblik se javlja kod odojčadi koja su na veštačkoj ishrani ili imaju neku pridruženu infekciju. Početak je nagao sa povišenom telesnom temperaturom čija se vrednost kreće od 38-39°C. Povraćanja su česta, 10-15 puta dnevno. Stolice su tečne, žute ili žuto-zelenkaste. Kardiovaskularni sistem je teško narušen pa se registruju: tahikardija (ubrzan rad srca), hipotenzija (snižen krvni pritisak), tihi srčani tonovi i slabo punjen puls. Bolest se odlikuje izražeom toksikozom (dehidromineralizacija, hipotenzija, oligurija do anurije, šok) sa toksičnom encefalopatijom (uznemirenost, konvulzije, poremećaj svesti). Ekstremiteti su hladni, a prsti cijanotični.
Septični oblik se odlikuje septičnim temperaturama, intezivnim preznojavanjem, znacima intoksikacije, popuštanjem kardiovaskularnog sistema, gubitkom telesne mase, pojavom hemoragične ospe, hepato-splenomegalijom (uvećane jetra i slezina). Obaj oblik se često završava letalno.
Dizenteriformni oblik se odlikuje pojavom krvavo sluzavih stolica.







