Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Tegobe koje opisujete meni ne liče na tegobe srčanog porekla. Visok pritisak vam je mogao dati tu glavobolju ali sa njegovim normalisanjem bi ta vrsta povezanosti trebala nestati. Mimo uradjenih pretraga ne treba vam dodatna dijagnostika, sa srcem je sve u redu.
Pozdrav
Odgovoreno večeras
Pozdrav
Zavisi od toga koliko mu je infarkt oštetio srce. Ako je intervencija radjena odmah, šteta je minimalna. To što nema tegobe sugeriše da je oštećenje srca minimalno i da bi mogao da obavlja posao varioca.
Pozdrav
U prvih mesec dana posle ugradnje stenta se ne preporučuje magnet, nakon toga ste potpuno bezbedni. To važi i za tsunami. Priraslice su srašćenja aizmedju dva lista srčane maramice i najčešće se manifestuju ekstrasistolama tj. Preskakanjem srca.
Pozdrav
Diskretne promene na jednom od dva lista mitralne valvule vas ne ugrožavaju niti ih možete osetiti kao tegobe. Eho srca na godinu dana. Parametre zapaljenja proverite za mesec dana.
Pozdrav
Ja odgovaram na pitanja po redu u ne znam da li sam vam odgovorio. Ako nisam, molim vas ponovite pitanje.
Pozdrav
Pritisak se mora dovesti na vrednosti ispod 140/90mmhg i tek se onda može reći da je pritisak regulisan. Siguran sam da i uvećana težina ima svog udela u hipertenziji koju imate i smanjenje težine bi vam morao biti jedan od prioriteta. Trigliceridi su nezavisan faktor rizika za koronarnu bolest i treba ih obarati. Probajte sa povećanjem doze postojećih lekova, ako ne bude dovoljno onda promena terapije.
Pozdrav
Baloniranje prednjeg mitralnog kuspisa nije nešto što vi možete osetiti, kao terapija bi koristili lekovi iz grupe beta blokatora. Nije ozbiljan nalaz.
Pozdrav
Hitnost operacije aortne stenoze zavisi prvenstveno od težine srčane mane. S obzirom da je imao moždani udar, što se dešava kod ove mane, to sugeriše da je mana odmakla i da se treba što pre rešavati ugradnjom veštačke valvule. Oporavak procenjuje neurolog i eventualno fizijatar.
Pozdrav
Tegobe koje ste opisali ni na koji način se ne mogu vezati za srce i ne liče na kardiovaskularni simptom. Delujete anksiozno i uplašeno, konsultujte psihijatra.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.