
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Virusi mogu napraviti sav taj lom i haos ali i žestok dan u teretani može povećati ck. Za početak dobro odmorite.
Pozdrav
Uzmite lekove i vidite da li će doći do daljeg pada pritiska praćenog smetnjama. Ako bude tako smanjite jutarnju dozu.
Pozdrav
120-140 je normalan pritisak koji po mom mišljenju ne treba obarati sem ako pacijent nema izražene smetnje.
Pozdrav
Enalapril takodje ima svoj udeo u lečenju srčane slabosti tako da mislim da je greška što ga niste davali oci. Lasix i aldactone u kombinaciji deluju efikasno i sasvim različito na metabolizam kalijuma tako da pacijentu koji ih uzima nikako ne smete davati slano da bi nadoknadio izgubljene elektrolite. Treba nastaviti sa terapijom.
Pozdrav
Nesvestice može izazvati puno toga, nizak šećer, padovi pritiska, spondiloza vratne kičme, smetnje u krvotoku moždanih arterija itd. Proverite neke od ovih stvari.
Pozdrav
U tim situacijama trebate da imate i drugi lek kojim bi smanjili pritisak na normalne vrednosti, poput kaptoprila, eventualno sedativ ili diuretik, neka odluči vaš doktor.
Pozdrav
Ne mislim da je stras u pitanju, meni liči na kratke napade ubrzanog rada srca (paroksizmi) koji mogu biti praćeni kratkim dahom ili ako su mnogo brzi i nesvesticom. Ekg bi trebao da se snimi u takvoj situaciji da bi se identifikovali poremećaji ritma ali da se uradi 24h holter monitoring.
Pozdrav
Normalne dimenzije zavise od starosti, nivoa preseka, prethodnih oštećenja. . . Obično se kao gornja granica auzima 30 ili 35mm. Trebate se čuvati većeg fizičkog opterećenja, baš ekstremnog.
Pozdrav
Ta interpretacija ekg-a koju izbacije sam aparat nije preterano precizna, ali evo objašnjenja toga što ste pitali.
sinus rhithm 1574 with frequent ventricular premature complexes -- učestale ventrikularne ekstrasistole
2440 incomplete right bundle branch block -- qrs kompleksi po tpipu inkompletnog bloka desne grane
4164 t wve abnormality, possible anterior ischemia 9150 -- znaci angine pectoriss na prednjem zidu leve komore
Pozdrav
Vaš lekar treba da zna za lekove koje već uzimate a ne smeju se kombinovati samo lekovi iz iste grupe.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.