
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Za svakoga ko ima zdravstveno osiguranje (ako ste iz srbije) koronarografija, a i sve drugo je besplatno, plaća se 50 dinara bolnički dan i 5% od cene ugradnog materijala ako ne postoji neki razlog za oslobađanje od participacije.
Pozdrav
Mr je mitralna regurgitacija tj. Krv se vraća iz leve komore u levu pretkomoru. To vam u ovim godinama sigurno ne pravi tegobe ali je nalaz zbog koga bi trebali raditi eho srca jednom godišnje. Ostali parametri su u granicama normale.
Pozdrav
Uvećanje aortnog dugmeta je radiološki termin za izgled aorte na njenom arkusu ali ono na šta zaista treba da obratite pažnju je vrednost pritiska koja mora biti manja od 140/90mmhg pa se terapija mora korigovati i uvećati do doza koje dovode pritisak na takav nivo.
Pozdrav
Perikarditis je upala srčane maramice i cigarete nemaju nikakve veze sa tim. Treba pratiti proces izlečenja a posledice mogu biti srastanje listova srčane maramice što dovodi do pojave ekstrasistola.
Pozdrav
Osnovno je saznati razlog za ubrzan rad srca. Holter pokazuje da ste imali puno napada ubrzanog rada srca pa mislim da bi se trebali javiti nekom od centara koji rade elektrofiziološka ispitivanja a to su instututi u sremskoj kamenici, dedinje i klinički centar srbije.
Pozdrav
Svakodnevno po jedna doza jer tritace ne pokriva 48 sati, poluživot mu je znatno kraći.
Pozdrav
Ako se brinete za tegobe vašeg supruga neka uradi test opterećenja što bi trebalo da isključi ili povrdi koronarnu bolest. Što se tiče vaših tegoba mislim da nemaju organsku podlogu i da su sedativi dovoljni kao terapija.
Pozdrav
Ako imate nuspojave leka onda je vrlo teško savetovati nastavak terapije sa njim. Ima alternativa, pre svega beta blokatori, ali kako imate hipotenziju, samo male doze bi bile upotrebljive. Amiodaron ne ide zbog bolesti štitaste žlezde. Moguće je koristiti e verapamil ali je on manje efikasan. Konsultujte sa sa centrima koji rade ablaciju plućnih vena zbog apsolutne aritmije (dedinje, kc srbije) jer je i to moguća terapija.
Pozdrav
I sortis i simvor spadaju u istu grupu lekova (statini) pa samim tim imaju i slične nuspojave. U principu se počinje najmanjom dozom koja se dobro toleriše pa se doza povećava do one koja izaziva nuspojave. Simvor je nekoliko godina u opticaju, mislim najmanje 5.
Pozdrav
Nepravilan rad srca (pre svega ekstrasistole) zaista mogu uticati na kvalitet merenja ali pre svega na frekencu tj. Broj otkucaja u minuti, a što se tiče pritiska ne bi trebalo da imaju neki veći uticaj.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.