
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Hipertenzija nije uvek trenutna reakcija na našto što se dešavalo već se može javiti i prolongirano. U ovom trenutku je potrebno da svakodnevno merite pritisak da bi utvrdili da li imate hipertenziju i ako je imate, trebate početi sa terapijom da bi je doveli na nivo niži od 140/90mmhg. Možda ste preterali sa slanim ili sa tečnošću.
Pozdrav
Ako mislite na granice normalne frekvence obično se pominju 60 u minuti kao donja i 90-100 kao gornja granica noprmale. Vaše srce radi malo brže, ali to može biti i strah, radost, aktivnost. . .
Pozdrav
Menjati lekove i doze postojećim lekova dok se ne nadje kombinacija koja će biti efikasnija od postojeće. Možda i traganje za sekundarnom hipertenzijom (pregled bubrega i nadbubrežne žlezde) .
Pozdrav
Terapija kao terapija je korektna a da li imate alergiju znaćete samo ako isključite lek a promene se povuku, u svakom slučaju konsultujte imunologa.
Pozdrav
Pritisak i parametri lipidnog statusa nisu medjusobno povezani. Holesterol i trigliceride probajte najpre da oborite adekvatnom dijetom a ako ne pomogne onda lekovi.
Pozdrav
Ne postoji adekvatna alternativa za aspirin. Isto dejstvo na trombocite imaju ticlodix i plavix.
Pozdrav
Ja do sada nisam u mogućim nuspojavama prexanila čuo da je neki pacijent imao porast triglicerida. Preispitajte ishranu, eventualno uzimanje nekih drugih lekova.
Pozdrav
Verovatno da treba smanjiti dozu bisocora na polovinu sadašnje ali to zaista mora odobriti i uraditi vaš kardiolog. Tegobe koje osećate su verovatno posledica pada pritiska.
Pozdrav
Videćemo kakvi će biti trigliceridi posle dijete koju ste sproveli ali postoje i savremeniji lekovi od boluzina (fenolip) . Trigliceridi su nezavisan faktor rizika za aterosklerozu i treba ih dovesti u normalu ako je ikako moguće. Nervoza sa tim nema veze, način ishrane ima a može biti i genetski deficit na nekom od receptora koji odlažu masnoće u depoe.
Pozdrav
Očigledno je da već postoji rizik za nastanak embolijskih komplikacija, što je i bio razlog da se predloži zatvaranje pfo. Na žalost, anatomija srca je bila takva da se nije moglo proći kroz pfo, pa se zato predlaže reintervencija. Sigurno da rizik ovavke procedure postoji ali se radi u centru sa kardiohirurgijom i drugim vrstama podrške pa se može reći da je rizik prihvatljiv. Ostaje i mogućnost hirurškog zatvaranja pfo.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.