
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Postoje alternative u svakoj grupi lekova koje imate, ali o njihovom medjusobnom odnosu odlučuje vaš lekar. Umor može biti i posledica srčane slabosti. Pošto imate tegobe vezane za digestivni sistem konsultujte gastroenterologa u vezi sa njima.
Pozdrav
Tegobe koje opisujete zaista ne liče na srčane smetnje, tim pre što su ergo i eho srca u redu. Možda je brzo zamaranje stvar slabe kondicije, što se popravlja vežbanjem. Ako terapija stabilizuje frekvencu i pritisak onda je ok.
Pozdrav
Varijacije krvnog pritiska su tipične za ljude sklone burnijem i emotivnijem reagovanju i veoma su teške za korigovanje. Terapija koju uzimate je u redu a ono što vas treba smiriti je da su sve pretrage bile u redu.
Pozdrav
Mislim da nemate razloga za zabrinutost. Ima ekstrasistola (prevremenih kontrakcija) ali su one supraventrikularne što znači benigne. Trag mr je mala mitralna regurgitacija (to je trag) mv je mitralna valvula a fibroza je proces zamene aktivnog tkiva vezivnim.
Pozdrav
Žene su manje podložne povišenim nivoima holesterola i njegoviom lošim efektima u periodu dok imaju ciklus, znači dok su u generativnom periodu, kada ih štite povišeni nivoi estrogena. Hdl je naravno dobar holesterol i povišenje njegovog nivoa je dobro. Verovatno da kod vaše devojke postoji defekt na genu za kapturu holesterola tj, njegovo unošenje u depoe pa zato ostaje u krvnim sudovima. Statini zaista imaju gomilu nuspojava i slažem se sa vama da se što kasnije počne sa tom terapijom. Ako primene u ishrani nisu smanjile holesterol onda nema alternative terapiji.
Pozdrav
Tegobe koje opisujete zaista ne liče na srčane smetnje, uradite ergo test ali možda i da vas pogleda pulmolog.
Pozdrav
Niacina nema u registru lekova koji ja imam pa vam ne mogu odgovoriti. Obično se takvi lekovi uzimaju jedan uveče.
Pozdrav
Koksaki virus ima afinitet prema srčanom mišiću i zato uvek zaslužuje posebnu pažnju. Ali, ako nema znakove upale srčanog mišića - miokarditisa, a po nalazima vaša majka to nema, onda je u domenu lečenja imunologa. Trigliceride i holesterol može lekovima dovesti u normalu. Angina pectoris i koksaki virus nemaju medjusobnu vezu.
Pozdrav
To što opisujete zaista ne liči na srčane smetnje pa mislim da nemate nikakvih razloga za brigu. Možete uraditi ekg jer ekstrasistole se nekada mogu doživljavati na takav način.
Pozdrav
Antidepresivi mogu snižavati pritisak pa je pitanje sa kakvim lekom bi se kombinovao, jer antihipertenzivi imaju različito vreme i mehanizam delovanja.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.