Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Gornji pritisak raste sa godinama jer aorta postaje rigidnija, sa više kalcifikata, slabije reaguje na stimuluse. Ne znam na šta mislite pod slabijim pulsom, da li srce radi sporo ili se puls ne pipa na ruci.
Pozdrav
Dijagnoza je povišen krvni pritisak a terapija je dobra ako je pritisak niži od 140/90mmhg. Ekg je u redu, sa minimalnim varijacijama.
Pozdrav
Što se tiče alkohola, u pitanju je količina tečnosti, nije isto ako popijete pola litra piva ili jednu rakiju. Po količini alkohola koju ste uzeli to je isto, ili vrlo slično, ali je kod piva ili špricera u pitanju količina tečnosti. Sam alkohol u manjim količinama nema negativan efekat na kardiovaskularni sistem.
Rtg nije relevantan za opis srca, to je apsolutno ultrazvuk (na kome vam je valjda dijagnostikovan prolaps mitralnog zaliska) . Sam prolaps vas ne treba brinuti, jer je hemodinamski beznačajan. Kod žena je takav nalaz u urinu maltene normalan, ako imate tegobe konsultujte urologa.
Pozdrav
Postoji veoma diskretno zadebljanje srčanog mišiča leve komore kao posledica slabije regulisanog pritiska, sve ostalo je u granicama normale.
Pozdrav
Nalaz je u fiziološkim i očekivanim granicama, ne zahteva dalje preglede niti terapiju.
Pozdrav
Teško je ovako offline interpretirati simptome i njihovu povezanost sa nečim. Ipak, ne liči na srčane tegobe, bez obzira na bogatu porodičnu anamnezu. Posledice traume će proći za mesec dana (toliko je i prošlo od vašeg pitanja) i ne bi dalje trebali imati tegobe.
Pozdrav
Bilo bi dobro da imate ekg zapis u trenutku ubrzanog srčanog rada jer van toga sve može biti normalno. Možete uraditi holter od više dana ili ugraditi specijalni aparat za snimanje ekga tokom 14 meseci, kada bi se napad verovatno dogodio. Takav tip aparata se može ugraditi u nišu, beogradu, novom sadu, zaječaru i užicu. Dok se ne vidi morfologija ekga ne može se odrediti adekvatna terapija. Na slepo najbolji izbor bi bio beta blokator ili amiodaron.
Pozdrav
Srčana frekvenca je u granicama normale. Depresija st segmenta koja se opisuje je nesignifikantna i ne predstavlja znak angine pectoris. Sve u svemu, praktično normalan nalaz koji ne zahteva terapiju.
Pozdrav
Odgovor na prvo, vaš doktor je u pravu i taj enzim nikako nije specifičan za promene na srčanom mišiću. Tahikardija je prvi kompenzatorni mehanizam koji se uključuje pri anemiji i hroničnom gubitku krvi. Iz podataka koje ste poslali ja zaisna ne vidim kardiološko oboljenje pa vam savetujem da sa te strene ne strepite. S druge strane psiha zaista može puno toga lošeg da učini za organizam.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.