
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
1. Imate povišen krvni pritisak koji slabo regulišete lekovima i/ili dijetom. Povišen pritisak je sistemska bolest jer napada više sistema u telu: srce, krvne sudove, oči, bubrege. . . Zato je kvalitetno lečenje od izuzetne važnosti. Slabo lečen pritisak dovešće do oštećenja srca kad tad.
2. Terapija je po izboru dobra ali se mora doći do doze koja drži pritisak ispod 140/90mmhg. Svaka veća vrednosti je loše lečenje.
3. Vežbanje je dobro imkorisno i moj je savet da vežbate.
4. Dijete daju stručnjaci za ishranu, nutricionisti.
Pozdrav
Ja imam drugačije mišljenje i pacijentu koji ima duboke negativne t talase u prekordijalnim odvodima obavezno bih uradio koronarografiju. Ekg kod žena ume da bude varljiv pa se promene koje mogu biti ubedljive za ishemijsku bolest nekada pokažu u drugom svetlu. Niste napisali da li vaša majka ima bolove u grudima pri naporu, mada angina može biti i bezbolna. Moj savet - koronarografija.
Pozdrav
Pošaljite mi ime tog leka (da li je crestor u pitanju) da bih vam mogao odgovoriti.
Pozdrav
Samo nova koronarografija može dati odgovor šta je sada najbolja opcija lečenja za vašeg oca. Pritisak nema veze sa tim, ali ga treba regulisati.
Pozdrav
Slabost u rukama se može objasniti samo stanjem muskulature ruku. Isto tako i nedostatak kondicije za vožnju bicikla ste praktično sami objasnili. Mislim da morate raditi na kondiciji što će trajati a i pomoć nekog stručnog lica (kondicioni trener) bi puno značila. Beta blokatori (propranolol na primer) jesu idealni za aritmije u vašoj bolesti ali ako loše reagujete na njih onda je ta priča završena. Aspirin u vašim godinama stvarno nije neophodan i ne morate ga uzimati.
Pozdrav
Nisam siguran da li sam vam odgovorio ranije. Evo mog mišljenja.
terapije nisu u medjusobnoj koliziji i ne razlikuju se bitno. Poslednji pregled uvek odredjuje i terapiju. Ipak, ja bih preferirao terapiju koju je dao kardiolog.
Pozdrav
To što nema tegobe ne znači ništa jer povišen pritisak ima svoje negativne efekte na srce i druge ciljne organe. Lekovi koje dajete će samo kratkoročno rešiti povišen pritisak.
Pozdrav
Prosečna frekvenca 81, maksimalna i minimalna, malo ekstrasistola koje ne remete celokupni rad srca. Nalaz praktično u fiziološkim granicama. Tritace leči povišen pritisak. Ako imate preskakanje posle obroka, možda bi manji obroci rešili taj problem. Treba probati smanjenje težine.
Pozdrav
Artimija koju imate je mogla nastati iz praktično svih dijagnoza koje pominjete. Terapija je adekvatna i trebate imati ritam kardioloških kontrola radi sprečavanja komplikacija tipa srčane slabosti. Bitno je i kakvi su srčani zalisci. Struma treba biti pod kontrolom endokrinologa.
Pozdrav
Moguće da je niska frekvenca odraz utreniranosti, tj dobre kondicije ali spor srčani rad nekada ima poreklo u nekim poremećajima unutar srca. Predlažeem ultrazvuk srca i holter.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.