Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Ako je frekvenca veća preko dana a 60 noću to sugeriše psihološki faktor pa bi od koristi bili sedativi. Preko dana tj. Ujutru bi od koristi bio krartko delujući beta blokator. Ostalo je ok.
Pozdrav
Smete uzeti ta 2 leka pred pregled zajedno bez problema.
Pozdrav
Defibrilator je vrsta pejsmejkera koji se koristi kod pacijenata koji imaju maligne aritmije koje treba prekinuti elektrošokom unutar srca.
Pozdrav
To što su vam sedativi pomogli govori da vaš emotivni status zaista ima udela u poreklu hipertenzije. Pritisak mora biti ispod 140/90mmhg, sve drugo se mora lečiti. Indapres je pomalo prevazidjen lek, ostalo je ok.
Pozdrav
Smeš milane bez problema.
Pozdrav
Plavix i ticlodix nisu uopšte isti lekovi (po sastavu) a imaju isti efekat smanjenja slepljivanja (agregacije) trombocita. Ako je aspirin zamenjen ticlodixom, možda je utvrdjena rezistencija na aspirin, ne vidim drugi razlog za ovu kombinaciju lekova. Nije nemoguća ali je vrlo retka.
Pozdrav
Smatra se da je 60% granica posle koje postoji indikacija za postavljanje stenta. Treba da pije plavix godinu dana, aspirin doživotno a ostalo odredjuje njegov lekar.
Pozdrav
Ck je kreatinin kinaza i njene vrednosti rastu pri oštećenju nekih ćelija organizma. Postoje i forme ck (ck-mb) koje rastu pri oštećenju srčanih ćelija (infarkt) ali se ukupan ck može povećati i posle većih fizičkih napora, posle muskularnih injekcija itd.
Pozdrav
Sindrom x znači neokluzivnu formu angine pectoris ali da bi se takva dijagnoza postavlia mora se uraditi koronarografija, i tek kada se vidi da su arterije čiste, može se identifikovati sindrom x. Oscilatorna hipertenzija znači da vam pritisak varira.
Pozdrav
Hipertrofija miokarda leve komore može biti ozbiljan problem. Regresija hipertrofije miokarda je moguća, treba prestati sa vežbanjem i uzimati terapiju. S obzirom da imate 17 godina, mislim da je moguća potpuna regresija ali to znači da se morate redovno kontrolisati. Fizička aktivnost će vam naravno biti dozvoljena ali bez preterivanja. Bolest može postati hronična i zato je praćenje jako važno, i ako sve bude u redu. Na kraju odgovora, mislim da će se sve dovesti u normalu.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.