Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Vaš holter ne pokazuje nikakve poremećaje koji bi vas trebali brinuti. Preskakanje može biti i bez bilo kakvog vidljivog uzroka, previše nikotina, premor, alkohol, gojaznost. . . Mogu provocirati ekstrasistole.
Pozdrav
Štitasta žlezda je, bar po vrednostima hormona u redu. Ako je jutarnji pritisak niži, onda se vrtoglavica može vezati za nju, ali ako je pritisak normalan onda nisu povezani. Panični napadi su najgore što možete sebi priuštiti pa oko toga konsultujte psihijatra.
Pozdrav
Ako je dijagnoza tačna bolest se leči stalno, preporučuje se redukcija faktora rizika a ako je potrebno i koronarografija sa odgovarajućim načinom lečenja koji proističe iz nje.
Pozdrav
Po parametrima koje ste naveli aortna mana koju imate još nije za operaciju, pa se morate redovno kontrolisati jer će mana u dogledno vreme trebati da se reši veštačkom valvulom. Ovakve operacije se izvode uspešno u svim kardiohirurškim centrima.
Pozdrav
Ultrazvuk je subjektivna metoda i sa 24 godine proverite taj nalaz. Čak i ako je tačna dijagnoza, ne ugrožava vas i neće praviti ozbiljne tegobe. Ako se naprave srašćenja izmedju 2 lista maramice to bude definitivno.
Pozdrav
Ekg ne pokazuje uvek sve što se dešava na srcu ali daje informacije o aritmijama, angini, hipertrofiji. . . Doktor će odlučiti na osnovu vaših tegoba da li treba nešto drugo poput ultrazvuka. Tegobe koje opisujete ne liče na srčane tegobe.
Pozdrav
To što osećate su verovatno ekstrasistole i mogu se javiti u mnogo fizioloških ali i patoloških stanja. Vaša doktorka je u pravu, anemija može biti jedan od razloga za nastanak ekstrasistola, kao i stres, nervoza, alkohol, duvan, nespavanje. . .
Pozdrav
4 baj pasa su bila odluka hirurga koji je gledao vašu koronarografiju. Kao vek trajanja venskih graftova se uzima 10 godina, arterisjki se ne tretiraju tako. Suženje na graftu se može rešiti stentom ali to često u praksi nije moguće jer su graftovi puni trombotičnih masa i veliki je rizik njihovog ponovnog zapušenja ili čak rupture.
Pozdrav
Normalno ima širok raspon i kreće se od 60 d0 100 u minuti. Za mladje ljude koji i burnije reaguju je tipično da imaju i veću frekvencu. Nemate razloga za zabrinutost, niste bolesni i ne trebaju vam lekovi.
Pozdrav
Vrlo verovatan defekt pregrade izmedju leve i desne pretkomore, treba uraditi ultrazvuk srca.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.