Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
To je očekivan pritiska za vaše godine, a dodatno obaranje donjeg pritiska se može postići nekim od lekova o čemu bi trebao da odluči vaš kardiolog.
Pozdrav
Opišite vašem lekaru tegobe, verovatno vam cortiazem pravi te tegobe, teorijski i tritace bi mogao da dovede do njih. Po meni trebali bi da dobijete beta blokator koji nije u vašoj terapiji.
Pozdrav
Pritisak je najčešće nepoznatog porekla (esencijalna hipertenzija) u 99% slučajeva. Ne treba tražiti razlog već treba lečiti povećan pritisak. Ako ga predložena terapija ne rešava, znači da nije dobra, treba povećati doze ili promeniti lekove.
Pozdrav
Priraslice su srašćenja izmedju dva lista srčane maramice (omotača) , najčešće kao posledica nekada preležane upale. Aritmija može biti posledica postojanja priraslica i nekada se treba tretirati snažnim antiaritmicima.
izvinjavam se zbog zakašnjenja sa odgovorom, nisam bio u srbiji neko vreme.
Pozdrav
Tegobe koje opisujete ne liče na anginu pectoris. Imate terapiju za povišen krvni pritisak. Ultrazvuk srca nije loš, mislim da nemate nikakav početak angine i da nemate nikakvih naznaka bolesti srca.
izvinjavam se zbog zakašnjenja sa odgovorom, nisam bio u srbiji neko vreme.
Pozdrav
Vaš test opterećenja je negativan a to znači da se fizičkim opterećenjem ne provocira ishemija miokarda. Znači, stent je i dalje dobar a novih promena koje bi trebalo rešavati po kliničkoj slici i ekgu nema. Ritam kontrola na godinu dana je dobar i ne treba da vas brine.
Pozdrav
Gastritis chr je hronično zapaljenje želudačne sluzokože, disordo depressivus ne znam šta je, verovatno nije dobro prepisano, tachycardia paroxysmalis je napad ubrzanog rada srca. I holesterol i trigliceridi su visoki i treba ih obarati. Za strahove je prava osoba psihijatar-neuropsihijatar. Možda vaš kardiolog treba da ispita postopjanje sekundarne hipertenzije, pre svega bubreg i nadbubrežnu žlezdu (zbog napada crvenila u licu sa skokovima pritiska,)
Pozdrav
Srčane šupljine su uvećane i treba istražiti uzrok za to. Nisam siguran da je propafen dobar izbor za tahikardije, možda veća doza karvilexa ili amiodaron daju bolji efekat. Ovakav nalaz na levoj komori vodi u srčanu slabost, zato je traganje za uzrokom važno sprovesti što pre.
Pozdrav
Ablacija i bol u grudima nemaju medjusobne veze, ablacija se radi zbog aritmije ili tahikardije a bol u grudima je naznaka angine pectoris. Tegobe koje opisujete mogu biti izazvane stresom i nervozom. Probajte uzeti sedative.
Pozdrav
Sve lekove može usimati sem amiodarona, jer se veoma sporo eliminiše iz organizma.
godine ne predstavljaju faktor rizika za proceduru, koja je zaista rutinska, pogotovu n institutu dedinje. U 2-3% kao komplikacija se može javiti potreba za ugradnjom stalnog pejsmejkera, što se rešava na licu mesta.
izvinjavam se zbog zakašnjenja sa odgovorom, nisam bio u srbiji neko vreme.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.