Stetoskop

Prof. dr Zoran Perišić

Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić

Kardiologija

Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx). 

U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.

Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training". 

Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.

Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.


U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.

Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš

(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.

Klinika za Kardiologiju, KC Niš

(1990)

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1982)

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1992) Magistarski rad iz endokrionologije

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1998) Doktorat iz kardiologije

Članstva

Nukleus grupa za interventnu kardiologiju

Evropsko udruženje kardiologa

Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (2205)

?
Pitanje #18012. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Opasnost koju nosi koksaki virus za srce (a i druge virusne i bakterijske upale srčanog mišića) je pre svega u gubitku plemenitog tkiva koje od srca ostavlja "krpu" i drastično umanjuje sposobnost srca da rado kao pumpa. Na sreću najveći procenat ovih infekcija se završi bez ikakvih posledica pa mislim da je tako bilo i kod Vas, inače bi imali ozbiljno gušenje pri naporu i ne bi mogli da obavljate ni najobičnije poslove jer bi se intenzivno zamarali. Tegobe koje opisujete: probadanje i stezanje pri mirovanju,kratkotrajno lupanje srca, po mom mišljenju kod Vas ne predstavljaju znak bolesti ili oštećenja srca.
?
Pitanje #1479. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani gospodine Tomislave, teško da bi dva doktora u Srbiji napisali dva ista leka za neku bolest. Ne zato što neko zna više ili bolje (možda ima i toga) već zato što na tržištu lekova postoji veliki izbor kvalitetnih lekova. Hipertenzija se može lečiti sa bar 5-6 grupa lekova a u svakoj ima po nekoliko predstavnika. Aspirin (acetilsalicilna kiselina) je jako važan lek ali može delovati erodirajuće na želudac. Kompanija BAYER pravi Aspirin Protect koji možete i Vi uzimati. Izaberite jednu kombinaciju lekova i verujte u nju. I OBAVEZNO se vratite na staru težinu. Vi ste mlad muškarac, trčite, vozite biciklu, vežbajte... ali skinite tih 10 ilograma.
?
Pitanje #1469. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
1)Arimtija apsoluta je oblik električne aktivnosti srca u kome pretkomore rade frekvencom od 300 u minuti jer više centara u pretkomori ispaljuje impulse a ne samo jedan kao što je normalno. Samo neki od ovih impulsa se probiju do komora a kako se to dešava u vremenski nepravilnim intervalima komore su u apsolutnoj aritmiji po čemu je i poremečaj dobio ime. 2)Leči se antiaritmicima: beta blokatori, propafen, amiodaron itd. U slučaju neuspeha medikamente terapije može se pokušati i konverzija ritma elektrošokom. Uspešnost lečenja zavisi od veličine leve pretkomore. Ako je leva pretkomore veća od 40mm onda se smanjuje šansa da se uspostavi normalan ritam.
3)Najopasnija posledica apsolutne aritmije je stvaranje tromva u levoj pretkomori i njihovo rasejavanje po arterijskom sistemu.
?
Pitanje #1459. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Nisam ustvari video pitanje ali pretpostavljam da Vas interesuje da li možete uzeti neki drugi lek. Najsličniji Vašem leku je Presolol ili neki od lekova iz te grupe (beta blokatori). Možete i prestati da pijete Prinorm, ako više nema mučnine onda je bila od tog leka, recite Vašem lekaru i neka Vam propiše neki drugi lek za hipertenziju.
?
Pitanje #1449. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Koronarografija je snimanje krvnih sudova srca. U preponskoj regiji se ubode femoralna arterija, i odatle se kateterima kroz aortu dođe do srca. Kontrastom se ispune leva i desna koronarna arterija i dobije se intraluminalna slika ovih arterija koje hrane srce. Na osnovu ovog nalaza se određuje dalji način lečenja. Koronarografije se rade u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i u Beogradu na 6 mesta. U svim ovim centrima koronarografija se izvodi na isti način.
?
Pitanje #1439. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Kako sam i ja učio od lekara na Dedinju toplo preporučujem tu kuću, bez izdvajanja nekog lekara jer su stvarno kvalitetna kuća. Što se tiče Indapresa to je lek za lečenje blage hipertenzije, što kod Vas očigledno nije slučaj, pa Vam preporučujem da se javite kardiologu koji će promeniti Vašu terapiju.
?
Pitanje #1429. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Maja,
mladi ste, zdravo se hranite, imate dobar odnos težine i visine (vitki ste), sigurno i lepa devojka...Zašto bi Vaš pritisak morao da bude 120/80mmHg? Vi živite 27 godina sa istim pritiskom i nemate tegobe, prema tome to je za Vas normalan pritisak i ne treba ga povećavati. Druga priča bi bila da je toliko nizak da imate nesvestice, vrtoglavice...
?
Pitanje #1419. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana Ana,
malo je infromacija o tome da li bilo promena na srcu kada ste 2 godine ranije imali koksaki virus. U takvim situacijama uzimajte dosta vitamina C, voće, antibiotike samo u slučaju povišene temperature i po predlogu lekara. Bedoksim možete uzima ti slobodno, to je vitamin B6 sa blagim sedativnim dejstvom.
?
Pitanje #1409. 3. 2007.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani gospodine Majstoroviću,
tegobe koje Vi opisujete ne liče na smetnje koje bi se javile kod oboljenja srca već liče na smetnje čoveka koji je napet, uznemiren i uplašen za svoje zdravlje, verovatno bez razloga. U Vašoj državi postoje divni uslovi za sport, bilo koja vrsta fizičke aktivnosti će Vam prijati i po mom mišljenju ukloniti taj neprijatan osečaj nedostatka vazduha. Ako je taj strah veoma jak, posetite neuropsihijatra, močda će neki blagi sedativ biti uspešan.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460