Stetoskop
Stetoskop

Dr sci. med. Nikola Vukašinović

Nikola Vukašinović

Dr sci. med. Nikola Vukašinović

Neurologija

Dr Nikola Vukašinović je specijalista neurologije iz Niša. Dr Vukašinović je poznat po uspešnom radu sa pacijentima koji su doživeli moždani udar, a konsultant je i u mnogo privatnih ordinacija širom Srbije.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Nikola Vukašinović  je specijalista neurologije u privatnoj praksi radi u Nišu i Aleksincu. Svoju karijeru započeo je na Intenzivnoj nezi Neurološke klinike u Nišu.
Doktor je poznat po uspešnom radu sa pacijentima koji su doživeli moždani udar.
Uža oblast interesovanja dr Vukašinovića su:

Autor je i koautor više naučnih radova iz oblasti neurologije.
Dr Vukašinović se konstantno usavršava u oblasti neurologije.
Aktivno učestvuje na kongresima i edukacijama širom zemlje i inostranstva, često i kao predavač.

Pregled kod dr Nikole Vukašinović možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na broj telefona 060/0687-461.

Ordinacije

Fiziomedika 018

Dobrile Trajković 11, 18000 Niš, Niš

Cenovnik

Lekar još uvek nema definisane cene usluga. Pozovite Stetoskop booking radi više informacija.

Life Impuls

Bulevar Nemanjića br. 46A, Niš

Cenovnik

Lekar još uvek nema definisane cene usluga. Pozovite Stetoskop booking radi više informacija.

Poliklinika Human

Bulevar Dr Zorana Ðinđića 14-24, Niš

Cenovnik

Naziv uslugeCena:Pregled neurologa7.000 RSD

Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.

Cenovnik

Lekar još uvek nema definisane cene usluga. Pozovite Stetoskop booking radi više informacija.

Poliklinika Natus

Momčila Popovića 12, Aleksinac, Aleksinac

Cenovnik

Lekar još uvek nema definisane cene usluga. Pozovite Stetoskop booking radi više informacija.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Klinika za neurologiju KC Niš

(1995) Neurolog. Načelnik odeljenja intenzvine nege.

Poliklinika Natus

Neurolog.

Poliklinika Dr Nikolić

Neurolog.

Fiziomedika 018

Neurolog - konsultant.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Osnovne studije.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Specijalista neurologije.

Članstva

Srpsko lekarsko društvo

Član.

Lekarska komora Srbije

Član.

Ocene i iskustva

5.0(1 ocena)
AS

A. S.

24. 6. 2026.

Doktor Nikola Vukašinović je nadmašio sva naša očekivanja. Toliko je ljubazan, posvećen i pre svega stručan, za svaku pohvalu. Vidi se da voli svoj poziv i da uživa u onome što radi.

Preporučuje lekara

Svi odgovori doktora (3706)

?
Pitanje #6083011. 5. 2010.

Poštovani doktore, imam 28 godina i nekoliko godina radim na novinarsko-informatičkim poslovima.

Poštovani doktore, imam 28 godina i nekoliko godina radim na novinarsko-informatičkim poslovima. Unazad pola godine muku mučim sa nesnosnim glavoboljama, zbog kojih sam tri sedmice u mjesecu aprilu bio i na kliničkom liječenju. Prije toga za liječničku pomoć i za razne pretrage i nalaze obraćao sam se kako medicinskim ustanovama tako i kod ljekara privatne prakse, a u više navrata završavao sam i u hitnoj pomoći primajući injekcije za bolove i smirenje. Moje radno angažovanje uglavnom je vezano za rad na računaru. Inače računar koristim intenzivno oko desetak godina. Svjestan sam da sam duži niz godina prekomjerno koristio računar (u prosjeku više od 10 sati dnevno) , sa neredovnim spavanjem i slabom fizičkom aktivnoću. Moje prve veće tegobe počinju u decembru prošle godine bolovima u potiljačnom dijelu glave i jakim bolom između plećki, a kasnije i jake glavobolje u vidu stezanja i pritiskanja u gornjem dijelu glave i sa strana, često praćene povišenim krvnim pritiskom – do 150/90 mghg, i noćnim preznojavanjem. Neurolog (uz ambulantno liječenje) upočetku propisuje th: dexsomen 2x1, lorezempan 2x1 mg i panadon 2x1. Poslije kontrole isključuje panadon, a uključuje eglonyl 2x1. U periodu kliničkog liječenja (oko 3 sedmice u mj. Aprilu) , i nekoliko dana prije toga, imao sam skoro stalnu nesanicu praćenu neizdrživim glavoboljama koje su svakodnevno perzistirale u vidu pritiskanja, stezanja i «grčenja» manje-više svih dijelova glave. Sada se nesanica postepeno povlači, kao što se stabilizovao i krvni pritisak. Međutim, u tekuću terapiju (po otpustu sa klinike) navedene tegobe su i dalje učestale i vrlo neugodne, praćene smanjenjem koncentracije i slično. U otpusnoj listi sa neurološke klinike (liječenje od 30. 3. -19. 4. 2010. God) napisana je sljedeća dijagnoza: «cephalea tensiogenesg 44, rhynosinusitis chr. Deviatio septi nasi, sy depressivum. Terapija: . Seroxat a 20 mg. 1/2, 0, 1, epiramat25 mg. 2, 0, 1, largactil a 25 mg. 1 x uveče, gelomyrtol forte tbl. 2 x 1 do kontrole, fluxonase sprey 2 x 1 do kontrole. U neurološkom nalazu osim ograničenih pokreta u vratu nalaz neupadan. Uradjena lumbalna punkcija koja je dala arteficijalno zakrvaren liquor i hitan ct glave koji je osim aretificijalnog pneumocefalusa uredan. Inače ambulantno prethodnih mjeseci detaljno ispitan uključujući i mr glave u martu mjesecu koja je bila uredna, ct glave i tccd koji su bili uredni. U toku boravka urađene su sljedeće pretrage: se 5 er. 4, 66 hgb 134 hct 0, 390 le 7, 4 urin: sl. Opalesc. 2. 4 lei er. , nešto bakterija. Bilirubin 19, 6/2, 5 šuk 5, 28 af 61 rigl. 1, 62 urea 4, 87 i 3, 97 kreatinin 110 i 129 k 4, 31 kreatinin u urinu 79, 2 ana neg. Anti dna neg. P anca neg. Uk proteini u liqouru 0, 856 šul/šuk 3, 9/5, 95 dosta er. Rtg pns: osim hronične upale sinusa uredan. Rinomanometrija uredna. Audiogram bo. Vep uredan. Aepms. Ponoviti. Nalaz orl: deviatio septi nasi. Rhynosinusitis chr. Th. Dexamethason neomycin sol. 3 x u obje nosnice 7 dana a zatim fluyxonase sprey 2x1 i gelomyrtol forte tbl. 2x1 do kontrole 21. 05. U 8 h 30. Phihotest: intelektualno funkcionisanje je na nivou niskog prosjeka, sa depresivnim reagovanjem sa elementima somatizacije. Psihijatra: sy depressivum. Ekg bo. Internista: nalaz uredan. Eeg fokus spore aktivnosti lijevo frontotemporalno. Uzv. Abdomena bo. Vod 1, 0 vos 1, 0 fundus: bo. Tccd: uredan. Rtg. Vratne kičme: alordoza vratne kičme. Klinički tok i zaključak: u toku boravka na klinici primao analgetike antireumatike u inf. 0, 9% nacl 500, 0 ohb 12 amp. No x na drugi dan, antidepresive, sedative, antibiotike, našto je došlo do subjektivnog poboljšanja, dok je neurološki nalaz pri otpustu uredan. Na osnovu anamneze, neurološkog nalaza, toka bolesti te potrebnih pretraga (eeg, ct glave, tccd, orl, internista) mišljenja smo da se kod bolesnika radilo o tenziogenoj glavobolji, u sklopu depresivnog sindroma i psihomatizacije, preporučuje se kontrola kod orl: a 21. 5. 10. Kontrola neurologa za 1 mjesec. » nalaz ct glave od 31. 3. 2010 (istog dana, nakon lumbalne punkcije): « na koštanim i mekotkivnim strukturama nema patoloških promjena. Endokranijalno, infra i supratentorijalno u moždanom parenhimu nema akutnog patološkog supstrata, kao ni ekstraaksijalno. U unutrašnjem liquornom prostoru od iv komore, cisterne magne, pontine cisterne, iii komore i oba frontalna roga značajna količina zraka-artefecijalni pneumocefalus. Nema pomaka ni kompresije mediosagitalnih struktura. Zaključak: 1. Pneumocefalus. » takođe navodim cjelovit tekst nalaza i mišljenja mr pregleda endokranijuma (uradjen 11. 3. 2010.): «pretraga je urađena u tiw sagitalnim, t2w/t2w flair/dwi transferzalnim i t2w koronalnim tomogramima. U moždanom parenhima supra-i intratentorijalno nema patoloških promjena morfologije ili signala; nema zona difuzione restrikcije, niti fokalnih lezija bijele mase. Nema manifestnih lezija moždanog stabla, niti cerebeluma. Pontocerebelarni uglovi i kraniocervikalni prelaz su bez patoloških promjena. Ekstracerebralni likvorni prostori i komorni sistem su normalne veličine, bez patoloških kolekcija i bez ekspanzivnih manifestacija. Forame magnum slobodan. U orbitama i seralno regiji ne vide se patološke promjene. Pregledom obuhvaćene strukture baze lobanje su normalne morfologije, bez ekspanzivnih promjena, intaktne. Paranazalni sinusi i mastoidne ćelije eredne su razvijenosti, bez stranog sadržaja ili signifikantnih inflamatornih manifestacija. Zaključak: mr pregled endocranija je bez patomorfoloških promjena» moja zabrinutost i nastojanja usmjerena su na sljedeća pitanja, koja i vama upućujem: - vaš kratki komentar u vezi dijagnoze i terapije, kao i ocjene bitnih nalaza, posebno ct glave i eeg, - koje su moguće posljedice « arteficijalno zakrvljenog liquora, kao i implikacije «arteficijalnog pneumocefalusa» (iz ct-a glave) , i šta znači: eeg fokus spore aktivnosti lijevo frontotemporalno», - koje su mogućnosti neurološkog pregleda na vašoj ili drugoj klinici u srbiji za lice iz republike srpske kao što sam ja? Zahvaljujem što ste razmotrili ovako široko pisani tekst, uz srdačne pozdrave!
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovani,
Prakticno je sve uradjeno sto danas postoji u neurologiji. Jedino se na eeg vidja fokus, zariste spore aktivnosti sto ne mora nista da znaci ali treba pratiti eeg kontrolama. Likvor je uredan, povecanja proteina je zbog vise prtisutnih eritrocita. Predlazem tbl. Mg 240 forte 1x1 uz postojecu terapiju.
Pozdrav
?
Pitanje #6079810. 5. 2010.

Pre 25 godina teret me je povukao na dole i u lumbalnom

Pre 25 godina teret me je povukao na dole i u lumbalnom delu kicme je nesto puklo i od tada nastaju problemi sa lumbalnim delom kicme kasnije mi je receno od strane doktora da je u pitanju diskus l5 s1, od pre petnestak godina pocinju problemi sa vratnim delom kicme, prvo je pocelo sa bolom koji se sirio prema ramenima, torekalnom delu i glavi sa jakom vrucinom, da bi mi se kasnije desavalo ukoliko bih u rukama nesto drzao teze tada bi mi se ramena i ruke pocinjali tresti i hvatati mucnina i nesvestica, javljao sam se doktoru i nisu to bas uzimali za ozbiljno, 2003 godine vec pocinju da me hvataju vrtoglavice jake koje su u pocetku mogle da malo obuzdaju infuzije a kasnije ni one pa sam zavrsio u bolnici na orl odeljenju gde nisam mogao da ustanem iz kreveta 15 dana nakon toga vrtoglavice i dalje me muce ali redje i kratko treaju do 2006 godine kada sam bio u mataruskoj banji zbog kicme i cini mi se da je banja imala uticaj i na te vrtoglavice pa su se smirile malo ali zato od 2007 godine pocinju problemi drugacije vrste, samo osetim u korenu vrata nesto sto nemogu da opisem i to se prosiri u ruke i glavu ne osecam vrtoglavicu vec kao da se gubim negde noge mi se oduzmu i i spustim se na asfalt. Tada sam bio na neurologiji i primao pulsnu terapiju i bilo mi mje dobro doktori su samo konstatovali vec utvrdjenu dijagnozu menijer, problem sac kicmom i lumbalnim delom, od tada me levi deo glave cesto boli i u glavi osecam da se nesto steze i skuplja pogotovu reaguje na toplotu i hladnocu smeta mi i hladno i toplo kada je toplije vec je malo bolje al mi smeta veca vrucina u ovom letnjem periodu mi najvise odgovara nekad uvece posle 19 h. E sada bih ja pitao posto i dalje imam problem sa c kicmom i glavom i lumbalnim delom, bol nije jak moze da se trpi ali mi je veliki problem kako resiti problem sa glavom mr glave, sa desne strane parijatelno subkoritalnouocavaju sedve zone povisenog isu t2 flairu promera 2 i 3 mm i jedna uz prednji deo velicine 2mm a levo temporookcitipalno jedna zona istih karakteristika velicine oko 2 mm koje mogu odgovarati mikro vaskularnim ishemijama, pregledom magistralnih arterija mozga u 3 d tof sekvenciuocava se da je dominantna leva vertebralna arterija, , , neurolog konstatovao da svako ko snimi glavu ce pokazati nije mi jasno, , , , emgnajizrazenija radi kulopatija s1 desno i l5 obostrano potom c 8 desno, postoje znaci neuregena lezije i u ostalim ispitivanim miotomima samo znatno umerenije, , , , mr c i l kicme, , , lumbalni deo kicme izrazene degenerativne promene i v diska l 5 u tom nivou postoje i znaci za radijalnu rupturu anulusa fibrozusa kao protruzija iv diska dorzomedijalno ali bez znakova kompresije duralne vrece i nervnih korenova u nivou l4 iv disk diskretno se izbocava na siroj osnovi uz kontakt sa duralnom vrecom bez kompresije uocava se i suzavanje oba recesusa u nivou l3 takodje lako izbocavanje diska vise po dorzolateralnoj strani obostrano uz lako suzavanje recesusa, , , c kicma u nivou iv prostora c3 uocava se izbocavanje iv diska dorzolateralno sa desne srane uz lako suzavanje desnog recesusa diskretno je suzen i prednji subarah noidalni prostor sa desne stra ne u nivou iv c4 diskretno izbocavanje diska paramedijalno desno ali bez znacajnijeg suzavanja prednjeg subarahoidnog prostora, , , , , problem postoji i dalje molim da mi objasnite sta da radim dalje dali mogu da se obratim vama na pregled ili me uputite na nekog dobrog neurologa, izvinjavam se sto je ovako opsirno, , , hvala.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovani,
Da li ste konsultovali neurohirurga, da li ste radili emng ruku i nogu.
Pozdrav
?
Pitanje #6079710. 5. 2010.

Pre 25 godina teret me je povukao na dole i u lumbalnom

Pre 25 godina teret me je povukao na dole i u lumbalnom delu kicme je nesto puklo i od tada nastaju problemi sa lumbalnim delom kicme kasnije mi je receno od strane doktora da je u pitanju diskus l5 s1, od pre petnestak godina pocinju problemi sa vratnim delom kicme, prvo je pocelo sa bolom koji se sirio prema ramenima, torekalnom delu i glavi sa jakom vrucinom, da bi mi se kasnije desavalo ukoliko bih u rukama nesto drzao teze tada bi mi se ramena i ruke pocinjali tresti i hvatati mucnina i nesvestica, javljao sam se doktoru i nisu to bas uzimali za ozbiljno, 2003 godine vec pocinju da me hvataju vrtoglavice jake koje su u pocetku mogle da malo obuzdaju infuzije a kasnije ni one pa sam zavrsio u bolnici na orl odeljenju gde nisam mogao da ustanem iz kreveta 15 dana nakon toga vrtoglavice i dalje me muce ali redje i kratko treaju do 2006 godine kada sam bio u mataruskoj banji zbog kicme i cini mi se da je banja imala uticaj i na te vrtoglavice pa su se smirile malo ali zato od 2007 godine pocinju problemi drugacije vrste, samo osetim u korenu vrata nesto sto nemogu da opisem i to se prosiri u ruke i glavu ne osecam vrtoglavicu vec kao da se gubim negde noge mi se oduzmu i i spustim se na asfalt. Tada sam bio na neurologiji i primao pulsnu terapiju i bilo mi mje dobro doktori su samo konstatovali vec utvrdjenu dijagnozu menijer, problem sac kicmom i lumbalnim delom, od tada me levi deo glave cesto boli i u glavi osecam da se nesto steze i skuplja pogotovu reaguje na toplotu i hladnocu smeta mi i hladno i toplo kada je toplije vec je malo bolje al mi smeta veca vrucina u ovom letnjem periodu mi najvise odgovara nekad uvece posle 19 h. E sada bih ja pitao posto i dalje imam problem sa c kicmom i glavom i lumbalnim delom, bol nije jak moze da se trpi ali mi je veliki problem kako resiti problem sa glavom mr glave, sa desne strane parijatelno subkoritalnouocavaju sedve zone povisenog isu t2 flairu promera 2 i 3 mm i jedna uz prednji deo velicine 2mm a levo temporookcitipalno jedna zona istih karakteristika velicine oko 2 mm koje mogu odgovarati mikro vaskularnim ishemijama, pregledom magistralnih arterija mozga u 3 d tof sekvenciuocava se da je dominantna leva vertebralna arterija, , , neurolog konstatovao da svako ko snimi glavu ce pokazati nije mi jasno, , , , emgnajizrazenija radi kulopatija s1 desno i l5 obostrano potom c 8 desno, postoje znaci neuregena lezije i u ostalim ispitivanim miotomima samo znatno umerenije, , , , mr c i l kicme, , , lumbalni deo kicme izrazene degenerativne promene i v diska l 5 u tom nivou postoje i znaci za radijalnu rupturu anulusa fibrozusa kao protruzija iv diska dorzomedijalno ali bez znakova kompresije duralne vrece i nervnih korenova u nivou l4 iv disk diskretno se izbocava na siroj osnovi uz kontakt sa duralnom vrecom bez kompresije uocava se i suzavanje oba recesusa u nivou l3 takodje lako izbocavanje diska vise po dorzolateralnoj strani obostrano uz lako suzavanje recesusa, , , c kicma u nivou iv prostora c3 uocava se izbocavanje iv diska dorzolateralno sa desne srane uz lako suzavanje desnog recesusa diskretno je suzen i prednji subarah noidalni prostor sa desne stra ne u nivou iv c4 diskretno izbocavanje diska paramedijalno desno ali bez znacajnijeg suzavanja prednjeg subarahoidnog prostora, , , , , problem postoji i dalje molim da mi objasnite sta da radim dalje dali mogu da se obratim vama na pregled ili me uputite na nekog dobrog neurologa, izvinjavam se sto je ovako opsirno, , , hvala.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovani,
Vec sam odgovorio.
Pozdrav
?
Pitanje #6079610. 5. 2010.
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovani,
Trental postoji od 400 i 600mg a ne od 500. Umesto beviplexa preporucujem tbl. Milgamma 100 2x1 i za polineuropatiju tbl. Thiogamma 600mg 1 tableta ujutro 1/2 sata pre dorucka.
Pozdrav
?
Pitanje #6078310. 5. 2010.

Imam 23 godine i imam vrtoglavice nesto vise od godine dana. Dolaze

Imam 23 godine i imam vrtoglavice nesto vise od godine dana. Dolaze u "epizodama" koje znaju trajati i par mjecesi i prati ih mucnina, povracanje i slabost lijeve noge i ruke. Uradila sam sve nalaze: lab. Nalazi: sve u granicama referentnih vrijednosti oftamolog: vou=1, 0. Fundus o. U. Papila fasc. Op. Jasnih granica, ruzicasta, svijetla, u nivou ostale retine. Krvni sudovi: art. Uze, vene punije, makule uredne, vidno polje uredno. Prvi mri i mra mozga i mri cervikalne kicme ne pokazuje patoloske promjene. Eeg se nalaz u granicama normalnog uz psih. Napetost. Tcd nalaz: prikaz cirkulacije willisovog poligona ukazuje na minimalnu asimetriju u sbsk, ali generalno su sbsk u referentinim vrijednostima. Prikaz cirkulacije vb sliva u referentnim vrijednostima. Evocirani cerebralni poencijali: u analizi nije nadjeno ubjedljivih patoloskih neurofizickih parametara. Orl: usi: otoskopski nalaz obostrano uredan zdrijelo: krajnici atroficni bez znakova aktuelne inflamacije epifarinks slobodan, bez patoloskog sadrzaja larinks normalne strukture, lako hiperemicne sluznice, glasnice fpnatorno i respiratorno ocuvane, simetricne pokretljivosti timpanogram: obostrano nalaz a ekg: sinusni ritam frek 75/min lijeve devijacije osovine, urednih svih parametara, bez znakova patoloskih promjena. Kontrolni mri mozga i mri vratne kicme: slojevi za mozak aksijalni, koronalni i sagitalni. Tehnike t1, t2 i fler sekvenca. Slojevi na vratnu kicmu sagitalni i aksijalni. Tehnike t1 i t2. Nalaz i misljenje: na seriji aksijalnih, sagitalnih i koronalnih mr slojeva mozga na t, t2 i fler sekvenci, vidi se da su mozdane komore urednog polozaja i sirine. Intenzitet signala velikog i malog mozga i mozdanog stabla pokazuju uredne vrijednsti. Selarna. Paraselarna i supselarna regija uredne. Bazalne cisterne i sulkusi na konveksitetu mozga uredne sirine. Na seriji sagitalnih i aksijalnih mr slojeva mozga vratne kicme na t1 i t2 sekvenci, vidi se da je spinalni kanal uredne sirine. U spinalnom kanalu se ne vidi zona izmjenjenog signala u smislu hernije diska, ali se uocava diskretna lucna napetost i. V. Diska c3-c4 u spinalni kanal. Trupovi kraljezaka uredne visine i signala uz uocljive diskretne osteofite. Vratna kicma u polozaju izravnane fizioloske lordoze. Vratna kicmena mozdina uredna. Zakljucak: nalaz ko mr mozga je u granicama normale. Nalaz mr vratne kicme ukazuje na lordozu vratne kicme, blagu lucnu napetost i. V. Diska c3-c4 i diskretnu spondilozu. Obracamvam se molbom za tumacenje nalaza vep (evociranih potencijala) radjenog prije 15-ak dana koji glasi: radjena binokularna i monokularna stimulacija strukturisanim sahovskim poljem i dobije se mustra pattern slabije strukturisane vep konfiguracije valova. Tokom binokularne stimulacije dobiju se p100 odgovori koji su jasne konfiguracije sa apsolutnom latencom 96. 90 msec. Desnom monokularnom stimulacijom i kontralateralnom okluzijom dobija se p100 odgovor koji je slabije strukturisan, dispergovan, sa apsolutnom latencijom 120. 60 msec. Lijevom monokularnom stimulacijom dobije se p100 odgovor, dispergovan, narusene konfiguracije s apsolutnom latencijom od 122. 10 msec. Nema evidentne signifikantne razlike latenci medju stranama. Zakljucak: danasnji nalaz vep pokazuje na poremecaj provodljivosti vidnih puteva lijevo. Aep analiza: stimulacija lijevog uha: krivulja aep aplanirane konfiguracije sa uredno diferenciranim talasima i, iii i v, uredne amplitude. Latence vidljivih talasa kao i itl i-iii i iii-v u granicama fizioloskih varijacija. Stimulacija desnog uha: krivulja aep nesto aplanirane konfiguracije sa slabije diferenciranim talasima i, iii i v, nesto reducirane amplitude. Latenca v talasa asimetricna u odnosu na lijevo. Latenca itl i-iii produzena desno signifikantno u odnosu na lijevo, dok je itl i-v i iii-v u granicama fizioloskih varijacija. Zakljucak: ovakav nalaz aep pobudjuje sumnju na retrokohelarnu leziju akusticnog puta desno. Molim za vase misljenje i savjet! Unaprijed zahvalna, elma
Nikola Vukašinović
Nikola VukašinovićSpecijalista neurologije
Zakažite
Poštovana,
Kakav vam je neuroloski nalaz sa neuroloskog pregleda.
Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460