
Dr sci. med. Nikola Vukašinović
Neurologija
Dr Nikola Vukašinović je specijalista neurologije iz Niša. Dr Vukašinović je poznat po uspešnom radu sa pacijentima koji su doživeli moždani udar, a konsultant je i u mnogo privatnih ordinacija širom Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Nikola Vukašinović je specijalista neurologije u privatnoj praksi radi u Nišu i Aleksincu. Svoju karijeru započeo je na Intenzivnoj nezi Neurološke klinike u Nišu.
Doktor je poznat po uspešnom radu sa pacijentima koji su doživeli moždani udar.
Uža oblast interesovanja dr Vukašinovića su:
- moždani udari,
- vrtoglavice,
- bolovi i otoci ekstremiteta,
- Parkinsonova bolest,
- glavobolje,
- multipla skleroza,
- tremor.
Autor je i koautor više naučnih radova iz oblasti neurologije.
Dr Vukašinović se konstantno usavršava u oblasti neurologije.
Aktivno učestvuje na kongresima i edukacijama širom zemlje i inostranstva, često i kao predavač.
Pregled kod dr Nikole Vukašinović možete zakazati putem sajta Stetoskop.info ili pozivom na broj telefona 060/0687-461.
Ordinacije
Cenovnik
Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.
Cenovnik
Lekar još uvek nema definisane cene usluga. Pozovite Stetoskop booking radi više informacija.
Cenovnik
Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.
Cenovnik
Lekar još uvek nema definisane cene usluga. Pozovite Stetoskop booking radi više informacija.
Cenovnik
Lekar još uvek nema definisane cene usluga. Pozovite Stetoskop booking radi više informacija.
Radno iskustvo
Klinika za neurologiju KC Niš
(1995) Neurolog. Načelnik odeljenja intenzvine nege.
Poliklinika Natus
Neurolog.
Poliklinika Dr Nikolić
Neurolog.
Fiziomedika 018
Neurolog - konsultant.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Osnovne studije.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Specijalista neurologije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo
Član.
Lekarska komora Srbije
Član.
Ocene i iskustva
A. S.
24. 6. 2026.
Doktor Nikola Vukašinović je nadmašio sva naša očekivanja. Toliko je ljubazan, posvećen i pre svega stručan, za svaku pohvalu. Vidi se da voli svoj poziv i da uživa u onome što radi.
Svi odgovori doktora (3706)
Vit e i ne pomaze. Sto se tice penzije naravno da moze ostvariti, potrebno je da ga neurolog uputi na invalidsku komisiju. Kod spinalno cerebelarne (mali mozak) ataksije se radi o degenerativnim promenama maloga mozga i produzene mozdine. Ima nekoliko poznatih oblika ove bolesti od kojih su neke i nasledne. Ne postoji efikasan lek za ovo stanje iako se u poslednje vreme intenzivno istrazuju moguci lekovi. Za sada se najcesce primenjuje fizikalna terapija. Ponekad istovremeno postoje i pratece tegobe od strane drugih sistema koje je moguce bolje leciti. Jedan od oblika je fridrajhova ataksija. Danas su sve hereditarne (nasledne) ataksije grupisane u hereditarne ataksije sa ranim pocetkom, pre 25-e godine i hereditarne ataksije sa kasnijim pocetkom, posle 25-e godine. Fridrajhova ataksija spada u prvu grupu ali je ona uvek bila prototip svih hereditarnih ataksija. Nasledjuje se po autozomno recesivnom tipu. Patoloski, postoji degeneracija i skleroza sa atrofijom zadnjih funikula, spinocerebelarnih i kortikospinalnih puteva. Pocinje izmedju 8 i 16 godina, u pravilu pocinje sa ataksijom stajanja i hoda (teturav hod, na siroj osnovi, nestabilan) , slede ataksija ruku, zatim dizartrija (poremecaj govora, izgovora) . Bolest je progresivna. Unutar prvih 15 godina evolucije, najveci broj bolesnika postaje nepokretan i tada vecina nema vise od 44 godine zivota. Medjutim, neki bolesnici prezivljavaju do seste ili sedme decenije. Vibracioni i pozicioni senzibilitet su osteceni kao znak zahvacenosti zadnjih snopova kicmene mozdine. Misićni refleksi su snizeni i kasnije ugaseni. Sindrom misicne hipotonije i arefleksije sa pozitivnim znakom babinskog zove se kruzonov (crouson) sindrom i vidi se samo kod funikularne mijeloze i veoma retko kod multiple skleroze. Atrofija nerva optikusa se javlja kod jedne cetvrtine bolesnika, nistagmus (titranje ocnih jabucica) u 20% , gluvoca u 10% i dijabetes melitus u 10% .
od kostanih deformiteta, kifoskolioza se nalazi u vise od 75% bolesnika. Deformacija stopala u obliku tzv. Fridrajhovog stopala, srece se u polovine bolesnika. Svod stopala je visok, taban udubljen (pes cavus) , palac dorzalno flektiran u metatarzofalangealnom zglobu, a plantarno flektiran u interfalangealnom zglobu, slicno cekicu ili obaracu na starim puskama. Ovi deformiteti se mogu javiti pre neuroloskih simptoma ili posle njih.
dve trecine ovih bolesnika ima znake kardiomiopatije koja je najcesce i uzrok smrti. Otkrivaju se hipertrofija ili dilatacija srca i ekg promene su česte. Kod nekih bolesnika stopala postaju hladna, cijanoticna (modra) i edematozna (otecena) . Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, klinicke slike, neuroloskog pregleda, laboratorijskih analiza, emng-a (elektromioneurografija) , ct-a (skener) ili mr-a (magnetna rezonanca) .
sto se tice lecenja levohydroxytryptophan je dovodio u nekim slucajevima do blagog poboljsanja koordinacije. Posto je sadrzaj gvozdja u mitohondrijama povecan, primenjivana su helatna sredstva. Vrseni su pokusaji sa trh, holinom, lecitinom, fizostigminom i dijetom, ali bez značajnog efekta.
Pozdrav
Postoje, trebate se javiti fizijatru koji ce objasniti vezbe ali pre svega trebate utvrditi u kakvom je stanju vasa kicma da bi se odredio intenzitet vezbi. Znaci uradite najbolje mr ls kicme (moze i ct ls kicme l4, l5 i l5, s1) i javite se sa nalazima.
Pozdrav
Haloperodil se daje za uznemirenost. Ne mogu da kazem mnogo o terapiji jer je ne znam kao pacijenta osim da eventualno dodate tbl. Tanakan 3x1 i tbl. Cavinton 5mg 3x1.
Pozdrav
Moze da bude bude napetost usled stresa, varijacije krvnog pritiska ili senzacije usled lose vratne i slabinske kicme.
Pozdrav
Slazem se sa dijagnozom. Isijas boli u tezem stepenu, do tada je to trnjenje, utrnulost ili vrelina dela noge. Uradite mr ls kicme ili ct ls kicme (l4, l5 i l5, s1) , kao i emng nogu. Do tada preporucujem uzdrzavanja od dizanja tereta i tbl. Dexomen 1 do 2x1, tbl. Mydocalm 3x1. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
Uradite ct ls kičme (l4, l5 i l5 s1) , emng nogu pa se javite sa nalazima. Običan rentgen nije dovoljno informativan. Gornji deo kičme je nezavisan ali je kičma u istom stanju, uradite zbog toga mr vratne kičme i dopler krvnih sudova vrata.
Pozdrav
Može uzrokovati zbog smanjenog protoka ka mozgu. Ne može se proširiti ali se može uticati lekovima koji šire krvne sudove.
Pozdrav
Slazem se sa predloženim snimanjima ali uradite i mr mozga. Javite se sa nalazima.
Pozdrav
Predlazem da porazgovarate sa neurologom koji se bavi poremećajima pokreta koji će vam predložiti eventualnu terapiju ili dati savet nakon pregleda.
Pozdrav
Treba da uradi sep n. Trigeminusa da vidimo stanje nerva. Potom se javite, postoji puno lekova koji su sa sličnim mehanizmom delovanja ili anestetici koji blokiraju dejstvo. Pre svega trebao bi da vas vidi lekar koji vas je pratio.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.