Stetoskop
Stetoskop
Milan Stefanović

Prof. dr Milan Stefanović

Ginekologija

Prof. dr Milan Stefanović je specijalista ginekologije i akušerstva. Završio je Medicinski fakultet u Nišu. Stručno se usavršavao u zemlji i inostranstvu. Bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka. Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.

063/687-460

O lekaru

Prof. dr Milan Stefanović je rođen 09.10.1964. godine u Nišu. Živi u Nišu, oženjen je, otac dvoje dece.

Osnovnu i srednju školu završio je kao nosilac Vukove diplome. Nakon odsluženog vojnog roka Medicinski fakultet u Nišu završava u roku 1989. godine sa prosečnom ocenom studiranja 9,72.
Za vreme studija aktivno se bavio naučno-istraživačkim radom (predsednik Centra za naučno-istrživački rad studenata medicine i stomatologije, učesnik 3 studentska kongresa, prvo mesto na Oktobarskoj smotri radova 1988.); bio je angažovan kao student demonstrator na predmetu patologija. 

1991. godine upisuje Postdiplomske studije iz oblasti ginekologije i akušerstva. Letnju praksu obavio u Nemačkoj (Bohum) i Turskoj (Antalija).

Januara 1991. godine položio je stručni ispit.

Školske 1991-92. i 1993-94. godine kao postdiplomac bio je stipendista Republičke fondacije za razvoj naučnog podmlatka.

Od 1993. godine u stalnom radnom odnosu na ginekološko-akušerskoj klinici u Nišu. 

1996. godine položio Specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva sa odličnim uspehom. 

1999. godine uspešno brani magistarsku tezu pod nazivom “Endometritis posle carskog reza – riziko faktori”.

2010. uspešno je odbranio doktorsku disertaciju pod nazivom “Procena uticaja insulinske rezistencije na tok i ishod trudnoća komplikovanih preeklampsijom”.

2000. godine izabran je za asistenta na predmetu ginekologija i akušerstvo, a u zvanje docenta juna 2011.

2004. godine proveo mesec dana na stručnom usavršavanju u Londonu (Kueen Elizabeth Hospital i Kraljevskom koledžu Hospital).

Član je radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije (projekat podržan od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a) i glavni koordinator implementacije pilot programa za akreditaciju niškog porodilišta i neonatalnog bloka (podržano od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije i UNICEF-a).
Mentor je u više studentskih i diplomskih radova, kao i uspešno završene jedne magistarske teze i dve doktorske disertacije.

Učesnik je studije “Multicentrična, randomizovana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija druge faze, za procenu efikasnosti i bezbednosti anifrolumaba kod odraslih pacijenata sa aktivnim proliferativnim lupus nefritisom”, koja se izvodi na Klinici za nefrologiju KC Niš.

Od marta 2010. pomoćnik direktora Ginekološko akušerske klinike Kliničkog centra Niš. Radi na odeljenju visokorizičnih trudnoća, kao šef odseka za invazivnu dijagnostiku.

Radno iskustvo

Ginekološko akušerska klinika, KC Niš

Obrazovanje

Medicinski fakultet, Univerzitet u Nišu

Osnovne studije.

Članstva

Republička stručna komisija za ginekologiju i akušerstvo

Član radne grupe za izradu kriterijuma i standarda za porodilišta Srbije

Srpsko lekarsko društvo

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (5121)

?
Pitanje #28575. 2. 2008.
Milan Stefanović
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Zakažite
Odgovor ce biti krajnje konkretan:probajte- ne mozemo znati unapred sta ce se desiti i da li je to sto ste naveli ostavilo posledice. U najvecem broju slucajeva ne bi trebalo da bilo sta sto ste naveli pravi problem, ali niko ne zna zasigurno sta nosi buducnost. Sto se tice Down-a u porodici ovaj syndrom se ne nasledjuje (procitajte na ovom sajtu-Testiranje u trudnoci).
?
Pitanje #28565. 2. 2008.
Milan Stefanović
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Zakažite
1. Ne radi se o tempiranoj bombi- samo redovni kolpo i Pa pregledi za sada ( i u dogovoru sa ginekologom koji je indikovao biopsiju). 2. Mikoplazme su najmanji poznati mikroorganizmi, od bakterija se razlikuju po tome sto nemaju celijski zid a od virusa po tome sto sadrze i Dnk i Rnk. Najcesce genitalne mikoplazme su Mycoplazma hominis i Ureaplasma urealyticum. Infekcija genitalnim mikoplazmama nije karakteristicna za pretpubertesku populaciju, a posle puberteta kolonizacija genitalnog trakta zene nastaje primarno putem sexualnog kontakta. (40-92% zena). Brojna ispitivanja (sa kojima se mnogi i ne slazu) ukazuju da genitalne mikoplazme mogu biti uzrok pre svega spontanog abortusa a specijalno ponovljenog sp. abortusa, steriliteta, niske porodjajne tezine deteta te se u svakodnevnoj praksi za njima traga i propisuje terapija. Mogu se izleciti-budite uporni.
?
Pitanje #28555. 2. 2008.
Milan Stefanović
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Zakažite
Konkretan odgovor: verovatno cete imati problema sa zatrudnjivanjem jer je infertilitet jedna od propratnih posledica PCOSY. Kod zena sa ovim sindromom potrebno je stimulisati ciklus (klomifenom ili sioforom ili kombinacijom), dalje cesci je i spontani pobacaj kod ovog sindroma, ali nije nemoguce i neizvodljivo zatrudneti i izneti trudnocu. Pocnite da radite na tome. Kontracepcija ne utice lose na to.
?
Pitanje #28003. 2. 2008.
Milan Stefanović
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Zakažite
Mikoplazme su najmanji poznati mikroorganizmi, od bakterija se razlikuju po tome sto nemaju celijski zid a od virusa po tome sto sadrze i Dnk i Rnk. Najcesce genitalne mikoplazme su Mycoplazma hominis i Ureaplasma urealyticum. Infekcija genitalnim mikoplazmama nije karakteristicna za pretpubertesku populaciju, a posle puberteta kolonizacija genitalnog trakta zene nastaje primarno putem sexualnog kontakta. (40-92% zena). Brojna ispitivanja (sa kojima se mnogi i ne slazu) ukazuju da genitalne mikoplazme mogu biti uzrok pre svega spontanog abortusa a specijalno ponovljenog sp. abortusa, steriliteta, niske porodjajne tezine deteta te se u svakodnevnoj praksi za njima traga i propisuje terapija.
?
Pitanje #27993. 2. 2008.
Milan Stefanović
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Zakažite
Potrebno je da se obratite infektologu koji ce na osnovu HBE antigena i PCR metode odrediti stepen aktivnosti virusa hepatita i odrediti terapiju. Hepatitis B se leci ( konsultovana Doc. Maja Jovanovic-infektolog KC Nis). Naravno sve to pre trudnoce. Sa druge strane ukoliko ste trudni posle porodjaja dete u prvih 24 h prima i imunoglobuline i vakcinu - obavezno. Ovaj virus nije teratogen i u principu ne pretstavlja opasnost za bebu narocito kada bolest nije u aktivnoj fazi (kao kod Vas).
?
Pitanje #27983. 2. 2008.

Poštovani doktore, vidim da redovno odgovarate na pitanja, pa se nadam da 

Poštovani doktore, vidim da redovno odgovarate na pitanja, pa se nadam da  ću i ja tom brzinom dobiti odgovor jer sam jako zabrinuta. Danas mi je  urađen eho dojki i izveštaj glasi: "Obe dojke sa znacima fibrozne  displazije, levo bez izdvajanja cističnih i solidnih tumorskih formacija.  U DUK desne dojke uz mamilu prisutna cistična formacija debljeg zida,  gušćeg sadržaja po periferiji i ređeg u središnjem delu. Najveći promer  opisane cistične formacije je 16mm, a u DLK još jedna manja cista 4mm. U  aksilama nema uvećanih lgl." Imam 38 godina i majka sam tri deteta a ovo  poslednje još uvek sisa iako ima 19 meseci. Cista, koju sam i napipavala  mi je otkrivena kada sam se porodila sa trećim detetom ali je tada bila  (bar kako sam je ja mogla opipati) desno od bradavice i tada je utvrđena  veličina od 12mm, ređeg sadržaja. Tada mi je rečeno da sačekam kad  prestanem da dojim, pa da uradim ostale preglede. Kasnije je više nisam  napipavala, verovatno iz razloga š!  to ni dojke više nisu bile tako nabrekle od mleka, ali je na sledećem  pregledu cista bila tu i takođe veličine 12mm. U poslednje vreme sam je  počela napipavati, čak je počela i da mi smeta, tik uz bradavicu (ispod  nje, malo levo). Napominjem da imam problem sa uvučenim bradavicama,  naročito je to izraženo na desnoj dojci (na kojoj je ova cista). Čak  zadebljanje koje cista pravi, izraženije povlači taj deo bradavice  unutra. Još da Vam naglasim, da sam prilikom dojenja sva tri deteta, s  tom dojkom imala više problema kod pražnjenja dojke. Prilikom izmuzavanja  nikada nisam postizala mlazove kakvi su bili na levoj dojci. Više je to  bilo kapanje krupnih kapi mleka. Molim Vas da mi kažete, šta dalje moram  da činim a posebno to da li moram odmah da prestanem sa dojenjem ovog mog  sisavca, koji nikako ne dozvoljava da ga odbijem, za razliku od starije  dece, koje sam bez većih problema prestala da dojim, kad je za to došlo  vreme. Unapred Vam hvala i molim Vas da!  mi kažete koliko ovo može biti opasno oboljenje.
Milan Stefanović
Milan StefanovićSpecijalista ginekologije i akušerstva
Zakažite
Postovana gospodjo, najverovatnije se radi o cisti koja se razvija u  sklopu fibrocisticne displazije dojke dakle benigna promena (dobrocudna)  koja je sada zbog lokalizacije i duzine dojenja "iritirana" i daje svoju  simptomatologiju. Ipak sve sto se desava na dojkama zasluzuje punu  pozornost te je moj savet za Vas sledeci: 1. prestanite sa dojenjem- sto  je dosta dosta je oduzili ste svoj dug prema detetu, 2. "odmorite" grudi  1 mesec- propratite da li Vas i dalje boli oznacena cista, 3. ponovite UZ  dojke i 4. obavezno posetite hirurga ( eventualna punkcija ili biopsija  promene ukoliko i dalje bude bila tu).

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460