
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Imate ispravan nacin lecenja sto se tice psihoterapije, ali smatram da bi bolji medikament od bromasepama bio antidepresiv tipa sertralina. Porazgovarajte sa svojim psihijatrom oko tog predloga. Daje oodlicne rezultate, i nema zavisnosti na lek, pije se tri do sest meseci jednom dnevno.
dr d. Krasic
Pozdrav
Da, bolest ima povratni karakter i sigurno je da na nju uticu i zivotne okolnosti. Malo vise vere u sebe! Jednom ste uspeli, te sam sigurna da cete uspeti sada. Ali ipak ne vidim razlog zasto ne biste posetili psihijatra, koji ce vam pomoci da brze resite problem. Ovako, izbegavajuci zivot spolja, menjate i nistite kvalitet svog zivota, a to je bitnije nego okretati se predrasudama prema psihijatru i lekovima. Izbegavanje potkrepljuje vasu fobiju, te ako zelite da je se resite pocnite da se postepeno i polako suocavate sa njom.
dr dragana krasic
Pozdrav
Postoji procedura u lecenju alkoholizma, te se morate javiti strucnjaku u mestu koji se bavi tom problematikom
dr d. Krasic
Pozdrav
Lek ima kumulativno dejstvo, tako da prestanak uzimanja leka nece vratiti simptome, ali da li ce vam se vratiti bolest ne mogu vam reci jer ne znam o cemu se radi. U svakom slucaju povremene kontrole psihijatra bi sigurno bile pozeljne, pa bi, eventualno vracanje bolesti, moglo da da bude prevenirano. Doktor je u pravu kad kaze da treba prestati sa lekom, jer se dobro osecate. Opustite se i nastavite da zivite bez iscekivanja loseg i anticipiranja neprijatnog
dr d. Krasic
Pozdrav
Bojite se merenja, a ipak imate neodoljivu potrebu da merite pritisak! U svakom slucaju na stalnom ste radu na sopstvenom iscrpljivanju. Opredelite se, hocete se plasiti zbog merenja ili ne merenja! Imali ste obe varijante i preplaviti se stalnim merenjem i izdrzati i ne meriti. Ishod je isti: strah, a on vodi promeni pritiska zbog emocionalnog upliva. Strah je jedan od simptoma moguceg drugog problema, pa mislim da bi trebalo pronaci njega i resiti ga. Sem toga, smatram da bi se straha mogli resiti upotrebom antidepresiva, pre svega t. Sertralina (zoloft 50mg) . Porazgovarajte o ovom sa doktorom.
dr d. Krasic
Pozdrav
Prvo, vreme je da prestanete sa uzimanjem antidepresiva jer on je postigao ucinak i njegovo ne uzimanje nece izazvati simptome zavisnosti. Vama je lek postao psihogena postapalica i vezali ste se za njega sa ubedjenjem da ne mozete bez leka dalje. Drugo, ne vidim da vam je bolje ako i dalje imate napade, ali i u tom slucaju smatram da treba prestati sa lekom. Sacekajte neko vreme, i zapocnite borbu sami sa znanjem da panicni napadi dodju i prodju, da ne nose katastrofu. Prestanite da ih sagledavate na taj nacin i ne sirite strahove. Naucite da duboko disete, da mislite na pozitivan nacin. Ako i tako ne uspete, mozete probati sa antidepresivima iz druge grupe, posto ovaj nije dao zeljene rezultate
Pozdrav
Radim na klinici za mentalno zdravlje kc nis i u privatnoj praksi
dr d. Krasic
Pozdrav
Simptomi bolesti mogu biti slicni u razlicitim ebolstima. Ne mozete vi istrazivati i zakljucivati o sebi i svojim problemima na taj nacin. Pre svega morate verovati svom doktoru, jer pored leka to je neophodno da bi vam bilo bolje. . Sudeci po nacinu lecenja vi ne bolujete od psihoze i nemojte se opterecivati time! Mene ne zamarate, tu sam uvek da vam pomognem i bice mi drago!
dr d. Krasic
Pozdrav
Morate verovati svom lekaru da bi se bolje osecali. Sam lek ne resava problem. Vasa terapija ne upucuje da se radi o psihozi, i savetujem da se opustite i sacekate efkat leka koji ce sigurno uz vasu veru dati rezultate.
Pozdrav
Ovaj eeg se uklapa u nocnu simptomatologiju koju imate, te cete se dogovoriti sa doktorom oko korekcije terapije, uz dalje eeg pracenje
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.