
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Psihoterapija se radi i u drzavnim ustanovama, u beogradu u institutu u palmoticevoj, a da li ima koga u pancevu ne bih znala da vam kazem
dr d. Krasic
Pozdrav
Ne vidim razlog zasto biste dodavali jos jeda lek. Uzmite ksalol u vecernjoj dozi i to dve teblete, uvedite redovan ritam spavanja, opustite se i ne razmisljajte o vremenu i o tome kako sutra radite. Takodje ne gledajte na sat u toku noci, jer noc je za spavanje!
d. Krasic
Pozdrav
Dugo je uzimala terapiju, ali se nadam pod kontrolom lekara. Moze se naravno prestati sa lekom i neophodno je ako planirate trudnocu. Bilo bi pozeljna psihoterapija
dr d. Krasic
Pozdrav
Obratite se psihijatru u mestu, koji ce vam dati odgovar na sva vasa pitanja i nemojte e bojati toga, jer mislim da ste isuvise napeti i optereceni i da vas problem ima veze sa tim
dr d. Krasic
Pozdrav
Uspeh u lecenju zavisi od vas, to jest od vase motivacije da izdrzite u tome! Uzalud lecenje ako vas nema u tome!
dr d. Krasic
Pozdrav
Stres moze biti okidac za bilo koja desavanja u telu, kao i nase psihicke dozivljaje. Vi ste telesno zdravi, ali panika koju osetite izaziva ubrzanje srca, koj vi tumacite bolescu. Takodje nad to nadovezete misli koje imaju katastrofican karakter, te sve izgleda jos strasnije. Izadjite iz tog kola, straha, misli, straha i predvidjanja, sami ili uz pomoc psihijatra brze i efiksnije.
dr d. Krasic
Pozdrav
Pre mesec dana iznenada sam imala jako lupanje srca praćeno jakom mučninom,
Uradili ste sve, tako da imate telesno zdravlje, ali imate i panične napade, zbog koji osećate i takav rad srca i uznemirenje. Panični napadi su poput udara groma, iznenadni su, neprijatni, ali i prolazni, prihvatite ih na taj način, naučite da dišete duboko, opustite se i razmišljajte pozitivno. Razmišljajte suprotno od misli koje imaju katastrofičan karakter. Možete posetiti psihijatra i dogovoriti oko uvodjenja leka, recimo antidepresiva (sertralin)
Pozdrav
Pomocicete njemu jedino ako se nadjete uz njega, razumete ga i zajedno sa njim odete psihijatru radi daljeg tretmana, jer bolest sama po sebi ne moze proci
dr d. Krasic
Pozdrav
Na ovo pitanje sam vec dala odgovor, nadam se da ste zadovoljni!
dr d. Krasic
Pozdrav
Jedan nacin odvikavanja je postepeno smanjivanje leka, a drugi uvodjenje drugog radi smanjivanja anksioznost i napetosti koju vam sada dodatno stvara navika na lek. U svakom slucaju, najbolje bi bilo da se obratite psihijatru u mestu sa kojim biste se dogovorili oko tga sta dalje
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.