
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Ne slazem se sa vasim lecenjem, niti sa misljenjem da nema navike, i da se "moze uzimati 50 godina". Neophodno je da se konsultujete se psihijatrom oko izmene terapije i ukljucenja psihoterapije. . Ako ste iz nisa ili okoline mozete se javiti, aako to nije moguce dogovorite se sa psihijatrom oko ukljucenja antidepresiva, koji su vam neophodni, a ne dovode do zavisnosti
dr d. Krasic
Pozdrav
Moj odgovor bi bio usmerenje, pa kao takav i pomoc. On ne moze biti sema ponasanja ili mapa kretanja, pogotovu kad se radi o problemu u kome ste vi. Problem se resava jedino uz pomoc strucnjaka i morate se javiti sto pre, jer ce daljim odlaganjem lecenja i izlecenje biti teze. Ako ste iz nisa ili okoline mozete se javiti.
dr d. Krasic
Pozdrav
Mozete imati dete, ukoliko lekovi nisu ostetili njegovu reproduktivnu moc. Sto se tice razvoja deteta, njegov telesni razvoj ce biti adekvatan, ali sto se tice psihickog, sigurno je da ce atmosfera u kojoj je roditelj depresivan dati odredjeno oblikovanje. Sigurno je da cete i vi biti drugaciji u fazama pogorsanja bolesti, te ce sve to dati odredjenu smernicu u razvoju. Sve sto postoji u psihijatriji kazemo da je uslovljeno biopsihosocijalnim modelom, tako da genetika moze imati udela, ali nije jedina opterecujuca za nastanak bolesti
dr d. Krasic
Pozdrav
Psihoterapija je najblagotvorniji vid lecenja sa ili bez lekova, zavisno od procene lekara. Da li je lecenje dobro ili ne, govori vase stanje i to kako se osecate, s tim sto je neophodno da kod kontrola sugerisete lekaru na bilo kakvu promenu da bi lekar cinio po potrebi adekvatne medikamentozne korekcije. Sto podrazumeva i redukciju lekova kao i eventualno povecanje leka. Imajte poverenje u svog lekara, veoma je bitno za tok lecenja!
dr d. Krasic
Pozdrav
U8 principu mozete, ali nhe vidim razlog zasto bey konsultacije sa svojim lekarom iskljucite lek pa ga onda udvostrucujete? Lekar uvek ima neku sugestiju koja ce vam dobro doci i boljitak nije vezan samo za lek!
dr d. Krasic
Pozdrav
Smetnje koncentracije i pamcenja mogu biti posledice afektivnog stanja, napetosti, i anksioznosti. Moze biti objasnjenje i kod vas, ali ja vam sigurno ovim putem ne mogu postaviti dijagnozu, te je najbolje da odepe psihijatru u mestu koji ce proceniti o cemu se radi
dr d. Krasic
Pozdrav
Vrlo je nekorektno da govorim o neispravnosti ili ispravnosti terapije jer ono malo sto ste ni rekli je nedovoljno da znam sta se zbiva sa vama. U svakom slucaju u lecenju je potrebna i psihoterapija pored medikamenata
dr d. Krasic
Pozdrav
Dugo ste na antidepresivima, koji inace dovode do sexualne disfunkcije. Sest meseci je dosta dug period uzimanja i trebalo bi krenuti na bolje. Terapija se moze korigovati, a sto se tice rivotrila mozete napraviti naviku na njega, te bi trebalo poceti sa smanjivanjem doze i prestajanjem uzimanja leka. Ukoliko niste imali psihoterapiju niste potpuno leceni, jer medikamenti mogu uciniti da bude bolje, ali potpuno izlecenje ide sa kombinacijom psihoterapije i medikamenata.
dr dragana krasic
Pozdrav
Ukoliko je svestan svog ponasanja, sto znaci da ima uvid, moguca je i korekcija takvih ispada, ili kao njihovu preventivu u prepoznatim stanjima, najbolje je da popije nesto od lekova za smirenje i odspava
dr d. Krasic
Pozdrav
Ksalol je lek koji smiruje, trenutno ce vam pomoci, ali nije lek koji leci. Ukoliko se radi o depresiji logicno je da zapocnete lecenje antidepresivom, te krenite sa njim!
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.