
Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Sve sto radite za sebe i zbog sebe daje dobre rezultate. Panicni poremecaj je bolest koja ima povratni karakter, i adekvatno znanje o tome je jako bitno jer menja vas stav o tome, pristup, sagledavanje i sam dozivljaj bolesti. Potrebna je posihoterapija i podjednako je vazna sa medikamentnom terapijom. U fazi redukovanja simptoma ona je jako bitna!
dr d. Krasic
Pozdrav
Ne ynam odgovor na ovo pitanje iy pravnog ugla. Sto se tice medicinskog dela ova dijagnoza vas ne cini neuracunljivim, nekriticnim i nesvesnim od uvida prema realnosti!
dr d. Krasic
Pozdrav
Opustite se, usporite i ne razmisljajte o tome kao simptomu koji signalizira bolest. Svima se desavaju takvi simptomi iz tela, povremeno iz razlicitih delova, sto moze biti neuralgicnog karaktera ili, reumatskog, kao reakcija na temperaturu spoljnu ili nesto drugo (biohemijski razlozi, hormonski) i t. D. . Mozete biti mirni pogotovu posto ste medicinska ispitivanja sva obavili!
dr d. Krasic
Pozdrav
Radi se o leku cije dejstvo treba sacekati najmanje petnaest dana, tako da morate biti strpljivi dok mu dejstvo ne krene! Smanjite tablete ksalola, smtram da ste mladi i da mozete lako upasti u zavisnost!
dr d krasic
Pozdrav
Ove dijagnoze se odnose na depresivno stanje i probleme licnosti.
dr d. Krasic
Pozdrav
Da, moze doci do povecanja apetita, ali je to retka nus pojava, pogotovu sto je vasa doza dosta niska.
dr d. Krasic
Pozdrav
Depresija je psihicka bolest koju prati neraspolozenje, bezvoljnost, neefikasnost, promena aktivnosti do inhibovanosti, napetost i uznemirenje, cesto nesanica, gubitak apetita i interesovanja na svim poljima, kako se bolest produbljuje. Uzroci mogu biti razliciti, spoljni ili unutrasnji (genetski, bioloski) . Lecenje je shodno uzroku i tipu bolesti, u osnovi su obavezni antidepresivi. Postoje i psihostabilizatori i anksiolitici, a koja ce kombinacija biti najbolja procenice psihijatar.
dr d. Krasic
Pozdrav
More vas prisilne misli koje i jesu uglavnom agresivne ili seksualne, "nedozvoljive'' tematike. Zato su i neprihvatljive i neprijatne i izazivaju strah. Lice tezi da ih ukloni i tada se desavaju i radnje kojima se one ponistavaju i u tom stadijumu bolest postaje uocljiva prema okolini. Neophodno je da se javite psihijatru i da se podvrgnete redovnoj psihoterapiji kao i medikamentnoj terapiji!
dr d. Krasic
Pozdrav
Saslusajte je, pokazite razumevanje, utesnim recima joj olaksajte tegobe. Depresija je jedna od najtezih bolesti u medicini, koja moze dati smrtni ishod!
dr d. Krasic
Pozdrav
Antidepresivi ne izazivaju napade panike a naravno ni anksioznost! To je losa interpretacija serotoninskog dejstva leka. Ukoliko je serotoninski efekat prisutan treba samo smanjiti dozu ili ukinuti lek jer je lecenje yavrseno, sto procenjuje lekar.
dr d. Krasic
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.