Stetoskop
Stetoskop
Dragana Krasić

Dr Dragana Krasić

Psihijatrija

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.

NišJezici: Srpski, Engleski, Nemački

Zakažite pregled

Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.

063/687-460

O lekaru

Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu

Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu

Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine

Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Klinika za mentalno zdravlje Niš

Specijalista neuropsihijatrije.

Specijalistička psihijatrijska bolnica

(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.

Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš

(2003) Specijalista neuropsihijatrije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

Osnovne studije.

Članstva

DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (1658)

?
Pitanje #496325. 1. 2010.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Sve sto radite za sebe i zbog sebe daje dobre rezultate. Panicni poremecaj je bolest koja ima povratni karakter, i adekvatno znanje o tome je jako bitno jer menja vas stav o tome, pristup, sagledavanje i sam dozivljaj bolesti. Potrebna je posihoterapija i podjednako je vazna sa medikamentnom terapijom. U fazi redukovanja simptoma ona je jako bitna!


dr d. Krasic
Pozdrav
?
Pitanje #495904. 1. 2010.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Opustite se, usporite i ne razmisljajte o tome kao simptomu koji signalizira bolest. Svima se desavaju takvi simptomi iz tela, povremeno iz razlicitih delova, sto moze biti neuralgicnog karaktera ili, reumatskog, kao reakcija na temperaturu spoljnu ili nesto drugo (biohemijski razlozi, hormonski) i t. D. . Mozete biti mirni pogotovu posto ste medicinska ispitivanja sva obavili!


dr d. Krasic
Pozdrav
?
Pitanje #494983. 1. 2010.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Ove dijagnoze se odnose na depresivno stanje i probleme licnosti.

dr d. Krasic
Pozdrav
?
Pitanje #494732. 1. 2010.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Depresija je psihicka bolest koju prati neraspolozenje, bezvoljnost, neefikasnost, promena aktivnosti do inhibovanosti, napetost i uznemirenje, cesto nesanica, gubitak apetita i interesovanja na svim poljima, kako se bolest produbljuje. Uzroci mogu biti razliciti, spoljni ili unutrasnji (genetski, bioloski) . Lecenje je shodno uzroku i tipu bolesti, u osnovi su obavezni antidepresivi. Postoje i psihostabilizatori i anksiolitici, a koja ce kombinacija biti najbolja procenice psihijatar.

dr d. Krasic
Pozdrav
?
Pitanje #494592. 1. 2010.

Pre dve godine poceli su moji problemi. . . Inace studiram psihologiju.

Pre dve godine poceli su moji problemi. . . Inace studiram psihologiju. . . U to vreme, spremao sam ispit psihopatologija detinjstva i mladosti i citao o seksualnim devijacijama, stigao do prisilne masturbacije i u okviru teksta procitao da se u fantazijama javljaju razliciti sadrzaji. . . Osoba na primer moze zamisljati i vlastite rodjake, bracu i sestre. . . Meni je to bilo strano i daleko, ta cinjenica da se to moze desiti. . . Sutradan sam gledao neki film porno sadrzine i tokom masturbacije na fles mi se u glavi javila slika rodjene sestre. . . Ja sam se preplasio. . . Nisam mogao da verujem. . . Posle toga sam poceo da razmisljam zasto se to desilo, da li mene zaista privlaci sestra, da ja nisam nastrani manijak. . . Poceo sam da ludim. . . Prolazio sam pored sestre i proveravao svoje reakcije i poceo da mislim kako stvarno jesam nastran. . . Dva meseca sam ziveo u konstantnom strahu od takvih misli, koje su se uporno javljale i mucile me. . . Izbegavao sam sestru. . . Imao sam nesanice, nocne more, itd. . . Morao sam da se obratim psihijatru, koji je ustanovio da je rec o opsesivnim mislima. . . Malo umiren, otisao sam kuci. . . Medjutim, ma koliko se trudio da potisnem te misli, prilikom svake fantazije, one su se javljale. . . Prilikom citanja knjiga u kojima se pojavljuje zenski lik, javljala mi se slika sestre. . . Nisam mogao da je izbacim iz glave. . . Kasnije, kako je vreme prolazilo, poceo sam da razmisljam, da sem sto sam mozda incestuozan, da nisam i pedofil, posto moja sestra ima 17 godina. . . Poceo sam i tu sebe da proveravam, gledajuci klinke i osecao bih se neprijatno i postao sve ubedjeniji da sam pedofil. . . U jednom trenutku, pre godinu dana, moj zivot je postao nocna mora. . . Septembra meseca prosle godine, sam razmisljajuci o tome, i kako mi misli nisu izbijale iz glave, osecao veliku kolicinu anksioznosti, da nisam spavao danima. . . Bio sam slomljen. . . Morao sam se ponovo obratiti psihijatru, koji me je tada tretirao rivotrilom i cak jednim antipsihotikom, po imenu prazine jednom uvece i uz to i sanvalom, kako bih mogao da spavam. . . San mi se ustalio. . . Resio sam da vise ne mogu da mucim sebe i krenuo na kognitivno bihejvioralnu terapiju i poceo sa uzimanjem asentre. . . Sada je pijem dve plus jedna. . . Prestale su incestuozne misli, kroz terapiju i pedofilne. . . Medjutim, zadrzale su se predjasnje misli koje sam imao. . . O tome nisam napred pisao. . . Odnosile su se na temu bogorodice. . . Naime, imao sam obicaj da se svako vece pred spavanje pomolim. . . U jednom trenutku pocele su da mi se javljaju sablaznjive misli o bogorodici. . . Cak i kad su prestale incestuozne i pedofilne misli, prilikom seksualnih fantazija, javljala mi se slika bogorodice i strasno mi je to smetalo i dovodilo do ogromnog osecaja krivice, tako da nisam mogao normalno da funkcionisem. . . Poslednji u nizu dogadjaja, desio se posle smrti moje tetke. . . Za vreme sahrane, imao sam kojekkve skaredne misli i bio ljut na sebe zbog toga. . . Jedva sam cekao da se zavrsi sahrana, te da dodjem kuci. . . Bio sam prestrasen. . . Pomislio sam, ponovo, da ludim. . . Pocinjao sam da mislim da sam nekrofil. . . Sama pomisao na to mi je bila odvratna. . . Poceo sam da izbegavam misli o bilo kojoj zeni. . . Sad, da predjem na stvar. . . Poslednja u nizu misli koja me opseda je da nisam homoseksualac. . . To me sve jace obuzima. . . I zbog toga nisam nekoliko noci spavao. . . Inace nikada do pre dve godine, nisam razmisljao ni o pedofiliji, ni o nekrofiliji, a pogotovo ne o homoseksualnosti. . . Bio sam cvrsto uveren da sam heteroseksualac, jer su me privlacile iskljucivo zene i naravno, imao sam seksualna iskustva samo sa zenama, nikada nisam sumnjao u sebe u tom pogledu. . . Imao sam, sto se tice odnosa sa zenama u poslednjih godinu dosta neuspeha, tj. Vise odbijanja. . . Malo sam se i tu razocarao. . . Inace, imam 28 godina, jos uvek studiram, imam jos dva ispita do kraja, i tu sam u potpunom haosu, jer smatram da sam morao daleko ranije da zavrsim i s obzirom kako su se stvari na pocetku studija odvijale i s obzirom na iq. . . Sve u svemu, mnogo sam razocaran u sebe. . . Molim vas, recite mi sta se sa mnom desava. . . Ja ne zelim homoseksualne misli. . . Da li one znace da sam homoseksualac (ne daj boze) . . . Kako da ih se resim? Unapred hvala i izvinite na smetnji. . .
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovani,
More vas prisilne misli koje i jesu uglavnom agresivne ili seksualne, "nedozvoljive'' tematike. Zato su i neprihvatljive i neprijatne i izazivaju strah. Lice tezi da ih ukloni i tada se desavaju i radnje kojima se one ponistavaju i u tom stadijumu bolest postaje uocljiva prema okolini. Neophodno je da se javite psihijatru i da se podvrgnete redovnoj psihoterapiji kao i medikamentnoj terapiji!

dr d. Krasic
Pozdrav
?
Pitanje #4940730. 12. 2009.
Dragana Krasić
Dragana KrasićSpecijalista neuropsihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Antidepresivi ne izazivaju napade panike a naravno ni anksioznost! To je losa interpretacija serotoninskog dejstva leka. Ukoliko je serotoninski efekat prisutan treba samo smanjiti dozu ili ukinuti lek jer je lecenje yavrseno, sto procenjuje lekar.


dr d. Krasic


dr d. Krasic
Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460