Dr Dragana Krasić

Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Već 3 godine primam svakih 28 dana haldol depo 50mg u obliku
Ne možete biti zavisni od ove inekcije, ali o tome kada prestati sa njom mora odluci Važ lekar.
Pozdrav
Nije dobra kombinacija lekova koje ste dobili, na zalost. Mozete piti jedan ili drugi. Anksiolitik dolazi u obzir, ali samo kratkotrajno na pocetku bolesti. Derealizacija je simptom u vise bolesti, psihoza, posttraumatskih poremecaja, panicnih poremecaja, histerije. O cemu se radi kod vas ne znam, ali nemojte piti ovakvu kombinaciji vec samo jedan antidepresiv i eventualno anksiolitik.
dr d. Krasic
Pozdrav
Bolujem od anksioznosti sa depresijom. Takodje imam i derealizaciju. Pijem flunirin i
Kombinacija lekova koju pijete ne dolazi u obzir. Mozete piti jedan ili drugi, u Vašem slučaju preporučujem anafranil dva puta dnevno, za početak. Derealizacija je simptom koji se javlja u više psihijatrijskih entiteta, tako da ne bih sa sigurnoscu mogla da izjasnim o čemu se radi kod Vas.
Pozdrav
Ja sam vam vec odgovorila i smatram da ce vreme i ponavljanje u tome, dovesti do desenzibilisanosti. Mozete eventualno pred nastupanje popiti anksiolitik, spremite se dobro za nastup i uostalom mozete uvek okrenuti u prici "vodenicu na svoju vodu". Svaki sledeci put cete se bolje osecati i uz to se ne opterecujte losim mislima i ne anticipirajte negativne predstave, vec naprotiv. Sve je stvar treninga.
dr d. Krasic
Pozdrav
Doza amiizola je mala i nedovoljna, neophodno je povecati. Zbog ubrzanog rada srca najpre treba uraditi ekg, a potom mozete krenuti sa t. Propranolola, ako ekg to dozvoljava. Posavetujte se sa kardiologom i korigujte terapiju od strane psihijatra
dr d. Krasic
Pozdrav
Mozete slobodno piti pomenute tablete, a sto se tice tezine vase bolesti ne mogu imati uvid o tome na osnovu ovoga. U svakom slucaju ukoliko nema rezultata sa ovom terapijom do sada, treba je promeniti, te porazgovarajte sa vasimn lekarom o tome. Auvek postoji resenje i odredjena kombinacija koja ce dovesti do izlecenja
dr d. Krasic
Pozdrav
Pre oko dve godine, lečila sam se od suicida i depresije. Sve
Smatram da treba što pre pokrenuti lečenje, jer s obzirom da i sami uvidjate da se dešava ono što podseca na nešto što ste imali, a znate i da ste izasli iz toga, ne vidim razlog da se ne obratite lekaru i započnete lečenje. Imate troje divne i jako male dece, kojima ste potrebni, potražite pomoć, jer potrebni ste njima, sebi i svojim najblizima.
Pozdrav
Vas tata ispoljava depresivne simptome, koji zahtevaju lecenje antidepresivima, tako da lekove koje pije ne mogu resiti problem. Sta bi uzimao ne mogu vam reci ovim putem jer se pacijent mora videti, pregledati i proceniti koji bi lek bio najbolji bas za njega
dr d. Krasic
Pozdrav
Da li su osobe koje imaju šhizofreniju agresivne i kako se najčešće
Svako može biti agresivan, pa i osobe koje boluju od ove bolesti, ali ne više nego ostali. Agresija specifična za ovu bolest ne postoji, ona je individualna kod svakoga, pa i u ovom slučaju.
Tako sto cete odluciti i postaviti sebi motiv da se resitite necega sto vidite suvisnim u svom zivotu. Zmislim da to nece biti problem, posto se radi o maloj dozi tablete, tako da osim volje i motiva drugo vam ne treba
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.