Dr Dragana Krasić

Dr Dragana Krasić
Psihijatrija
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Posvećena je radu sa decom i adolescentima.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Dragana Krasić je specijalista neuropsihijatrije iz Niša. Specijalistički ispit iz neuropsihijatrije položila februara 1994. godine u Nišu, a nakon toga nastavlja svoje stručno usvršavanje, posebno u radu sa mladima i decom, radeći na brojnim istraživanjima. Edukovana iz bihevioralno-kognitivne terapije 1999 u Nišu. Završila edukaciju iz psihodinamske psihoterapje 2005 u Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu
Aktivno učestvuje na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu. Učesnik više seminara kao predavač u okviru kontinuiranih edukacija Medicinskog fakulteta u Nišu
Bila predavač po pozivu u okviru Užičkih dana na Zlatiboru oktobra 2007.godine
Autor i koautor mnogobrojnih radova u zemlji i inostranstvu, služi se nemačkim i engleskim jezikom
Radno iskustvo
Klinika za mentalno zdravlje Niš
Specijalista neuropsihijatrije.
Specijalistička psihijatrijska bolnica
(1986–2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Klinika za mentalno zdravlje i psihijatriju dece i adolescenata, KC Niš
(2003) Specijalista neuropsihijatrije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije.
Članstva
DEAPSA (udruzenje dečje i adolescentne psihijatrije)
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Anoreksija mentalis - vid kontrole nad sopstvenim životom
Mentalna anoreksija je psihički poremećaj u kojem mlade osobe u strahu od debljine smanjuju sve više unos hrane i dolaze do teške telesne iscrpljenosti i stvarne životne ugroženosti, gde je T.T. 25 % manja od standardne.
Dr Dragana Krasić

Panični poremećaj kod mladih
Panični poremećaj je stanje koje se karakteriše ponavljanim i neočekivanim paničnim napadima, strahom da će se napad ponoviti (anticipatornim strahom), strahom od mogućih telesnih, socijalnih i psihičkih posledica napada i sa vidljivim promenama u ponašanju (na primer izbegavanje određnih situacija ili podvrgavanje brojnim lekarskim pregledima).
Dr Dragana Krasić
Svi odgovori doktora (1658)
Morate se konsultovati sa lekarom koji je ordinirao terapiju, ja licno nemam iskustva sa ovim lekom. Ali sobzirom na specificnost bolesti smatram da ovakve vrste promene su ceste kod ove bolesti
dr d. Krasic
Pozdrav
Vi pijete lekove, ali mi nije jasno ko vas kontrolise sve vreme, jer neko ko ih je ukljucio moralo bi i da prati vase stanje i to da li vam lek odgovara, povecati ga, promeniti. Doza leka koju pijete je mala, jer pretpostavljam da niste dete vec odrasla osoba. Drugo, toliko godina jedna doza, bez korekcije, cemu? Neophodno je da najpre prestanete sa ovom terapijom, uradite ekg srca, potom ukljucite lek koji smanjuje srcanu frekfencu i promeniti antidepresiv. Mogao bi da dodje u obzir neki od ssri, ali se ipak morate konsultovati sa psihijatrom u mestu ili se mozete javiti meni, pa cemo se dogovoriti
dr d. Krasic
Pozdrav
Smatram da su yadovoljeni zakonski i medicinski uslovi za invalidsku penziju i trebalo bi biti sve u redu
dr d. Krasic
Pozdrav
Ova bolest se moze dobro voditi odgovarajucim lekovima, ali izlecenja za sada definitivnog nema
dr d. Krasic
Pozdrav
Ono sto opisuje odgovaralo bi oopsesivnom ponasanju, koje ne znaci bolest koju ste opisali kod dede.
dr d. Krasic
Pozdrav
Sigurno je da postoji hormonski disbalans ili je postojao i doveo do psihicke simptomatologije, ali je i sigurno i to da imate bolest koja je psihosomastkog karaktera tako da se moze reci da imate nestabilan vegetativni nervni sistem i manevrisanje sa emocijama putem kaptaze i zatvaranja. Preosetljivi, povredljivi, ali i previse tolerantni i popustljivi, tako da u tome mozete i preterati sto drugi moze zloupotrebiti, kao sto vam se i desilo sa sestrom. Na zalost nismo na istim pozicijama, pa ne sagledavamo ambijent na isti nacin, tako da je distanca neophodna i povredjenost kada se ona narusi je bolna, narocito ako vi ne nosite odgovornost za povredjivanje. Ne sme vam vikati sestra naravno, ali razmislite sta ste vi doprineli da se to desi, narusi autoritet i smanji distanca! Plakanje ne vodi nicemu, porazgovarajte sa kolegama) psihijatrom) , naci cete izlaz, sigurno, samo krenite!
dr d. Krasic
Pozdrav
Odgovor je dat
Pozdrav
Pokusajte da se opustite i da se ne borite protiv svojih misli i da na njih gledate bez straha, jer su besmislene, jer vi naravno volite svoju bebu. Sve je ovo lako reci, ali ipak pokusajte. Znam da nije lako ali je uspesno. Dovoljno je da asentreu pijete u jednoj dozi, a ne dva puta. Umesto respiridona je bolje piti olansapin pola tablete od 5mg. Desava se ovo o cemu prisete, proci ce, ali ne dozvolite da vas strah obuzima
dr d. Krasic
Pozdrav
Panicni napadi se srecu u okviru opanicnog poremecaja, koji moze biti samostalna bolest ili se moze javiti u kombinaciji sa jos nekom psihijatrijskom bolescu. Rekla bih da je kod vas samostalna problematika i da ste u sustini snazna licnost koja ima kapacitete za borbu sa tim. Prognoza jedne bolesti puno zavisi od toga i vise drugih faktora, a ne samo o tome koja je dijagnoza. Inace panicni poremecaj se moze iyleciti, ali uspesno lecenje podrazumeva licnost, terapeuta, psihoterapiju, edukaciju pacijenta
dr d. Krasic
Pozdrav
Budite potpuno bez opterecenja sto se tice flunirina. Lek je dobar, nus efekti moraju biti opisani, ali se u ovom slucaju nemojte bojati jer ce biti sigurno dobro. Efekat cete osetiti dve do tri nedelje od pocetka uzimanja, i nastavite da ga pijete najmanje tri meseca. Nema zavisnosti, prestaje se onda kada se donese odluka i nema nikakvih tegoba!
dr d. Krasic
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.