Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Aleksandar Kostić

Prof. dr Aleksandar Kostić

Neurohirurgija

Prof. dr Aleksandar Kostić je neurohirurg iz Niša. Veoma je posvećen radu na edukaciji i u radu sa studentima.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

O lekaru

Prof. dr Aleksandar Kostić je neurohirurg iz Niša.
U toku studija radio je kao student - demonstrator na predmetu Histologija sa Embriologijom a i na predmetu Patološka Anatomija.
Stručnu praksu obavio je na Ginekološko-Akušerskoj i Oftalmološkoj klinici u Varšavi (Poljska).
Stručno i naučno se usavršavao na Neurhirurškoj Klinici u Jeni, Nemačka, a i na Institutu za Neurohirurgiju u Beogradu.
U svojstvu autora ili koautora objavljuje nekoliko naučnih radova u stranim i domaćim stručnim časopisima, i aktivni je učesnik nekoliko kongresa neurohirurga.

Angažovan je kao predavač u kontinuiranoj medicinskoj edukaciji na temama vezanim za patologiju i lečenje bolesti kičme, kao i trauma mozga.

Izabran je za saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu u Nišu na predmetu Hirurgija sa ratnom hirurgijom, za naučna oblast neurohirurgija 2006-te god., a od 2008 izabran je u zvanje asistenta, a kasnije i profesora na istom predmetu.
Pregled kod dr Aleksandra Kostića možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na 063/687-460.

Ordinacije

Poliklinika Human

Bulevar Dr Zorana Ðinđića 14-24, Niš

Cenovnik

Naziv uslugeCena:Pregled neurohirurga7.000 RSD

Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Neurohiruška klinika Klinički centra u Nišu

(2000) Kliničkom centru u Nišu na Neurohirurškoj Klinici.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1992–1999) Osnovne studije završio sa prosečnom ocenom 9.97.

Medicinski fakultet u Nišu

(1999–2005) Magistarske studije - odbranio je magistarsku tezu vezanu za tumore mozga, pod nazivom:”Kliničke, patohistološke i morfometrijske karakteristike astrocitoma mozga”.

Članstva

Podaci o članstvima nisu uneti.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Svi odgovori doktora (241)

?
Pitanje #526507. 2. 2010.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovani,
Za bolesnike starosti preko 7o godina, skoro uvek se radije odlucujemo za fizikalni vid lecenja, jer je rizik operativnog lecenja i opste anestazije, zbog cestih pridruzenih bolesti kardiovaskualrnog ili drugih sistema, veci. U slucaju vase bake radi se o stenozi spinalnog kanala, gde je operacija obicno mutilantnija, nego kod izolovane diskus hernije. Potrebno je uraditi emng na donjim ekstremiteima, otpoceti sa nekim vidom fizikalnog tretmana banjskim ili ambulantnim, te se u slucaju neuspeha fizialne terapije sa nalazom mra i emnga javiti neurohirurgu.
Pozdrav
?
Pitanje #524925. 2. 2010.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Savetovao bih da problem pokusate resiti neoperativnim putem tj. Fizikalnim lecenjem, uz ogradu da snimak nisam video (vi ste prepisali nalaz radiologa, a takodje nista niste pisali o pacijentovim tegobama) . Stenoze spinalnog kanala, narocito kada se radi o starijim bolesnicima, radije prepustam fizijatrima na lecenje, a tek kada je fizikalna medicina nedelotvorna, razmatra se mogucnost operacije. Svaka operacija je u odredjenom procentu rizicna, a na operatoru je da proceni da li rizik kod konkretnog bolesnika prevazilazi benefit koji sa sobom nosi uspesno izvedena operacija. Iz takve procene se donosi odluka o vrsti lecenja. . .
Pozdrav
?
Pitanje #522773. 2. 2010.

Postovani zelela bih da mi date neke konkretne odgovore ako ste u

Postovani zelela bih da mi date neke konkretne odgovore ako ste u mogucnosti. Moj sin (9 godina) boluje od neurofibromatosis tip 1. Kod njega je doslo do mutacije gena, bolest ije nastupila naslednim putem. Zadnji mr torakalnog dela kicme: pregledom dominira izrazita dekstrokonveksna skolioticna krivina proksimalne polovine torakalnog dela kicme. Prsljenska telaocuvanog visinskog promera, sa umerenim degenerativnim promenama korpusa. Sirina intervertebralnih prostora nije znacajno izmenjena, obzirom na tezinu deformacije. Diskusi normalnog signala bez znakova protruzije. Kicmeni kanal je odgovarajuce sirine, imponuje prosiren u predelu najvece angulacije zbog rotacije prsljanskih tela. Medula u celini normalne morfologije, prati deformitet. Intezitet signala medularnog tkiva uredan. Paravertebralno desno, u nivou th 3 i th 4 uocava se solidno tkivo heterogenog signala, dominatno produzene relksacije u t2w i t1w, ap dijametra 51, laterolateralnog 19mm. Promena slicne strukture i signala, voluminoznija uocava se paravertebralno levo 75 x 43mm u konkavitetu najizrazenije krivine kicme, u segmentu th 5-th 8, koji obuhvata descendentnu aortu, ali je ne komprimuje. Prisutne kompresiven liticne promene na bocnoj strani korpusa th 6 i th 7 sa leve strane. Opisano tkivo obe paravertebralne regije ne prodire u kicmeni kanal. Postkontrastno umereno i relativno homogeno pojacanje signala paravertebralnog tkiva. Skolioza je 65 stepeni. Operacija se planira vec duzi period ali za sada nije uradjena. Zanima me koliki je rizik operacije, moguce posledice i sta je realno ocekivati posle a i sta raditi do operacije? Dete inace ima i poremecaj koagulacije, snizene faktore i snizen wilebrmov faktor, a svesna sam da je to vise casovni hiruski zahvat. Vec ima bolove pri duzem hodu i sedenju. Znam da se neurofibromi mogu povratiti i da je veliki rizik dirati ih zbog njihovih vezivanja za nerve. Da li njegov rast moze biti ugrozen? Molim vas samo zelim da znam sta je dobro uraditi za moje dete i kako mu mogu pomoci. Unapred sam vam zahvalna na odgovorima i razumevanju.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Operacija jeste mukotrpna i dugotrajna a dok se ne stabilizuju i normalizuju faktori koagulacije makar privremeno, tesko ili nikako izvodiva. Rizik od ostecenja nervnih korenova postoji, narocito kada su neurofibromi tolikih dimenzija, a znacajan je i rizik od recidiva ponovnog javaljanja tumora. Pacijentu tj. Roditeljima je primarna saradnja sa transfuziolozima tj. Hematolozima radi pripreme za operaciono lecenje, a neurohirurg koji se prihvatio operativnog lecenja bi trebalo da vam odgovori sta ocekuje od operacije i koje su prognoze.
Pozdrav
?
Pitanje #522683. 2. 2010.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Postoje razne vrste hematoma na mozgu i u mozgu, razliciti su delovi mozga zahvaceni njima a hematomi su razlicite velicine. Od svega ovoga zavisi odgovor na pitanje koje ste postavili, a sem ovoga i od starosti bolesnika kao i od postojanja pridruzenih povreda (recimo u toku saobracajnog udesa) . Ince bolesnik moze biti prikljucen na masinu zbog izuzetene tezine povreda) obicno su smrtonosne) ili zato sto je uveden u faramakolosku komu radi brzeg oporavaka mozdanog tkiva (obicno nesmrtnosne povrede) .
Pozdrav
?
Pitanje #522302. 2. 2010.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
U praksi su hemangiomi na telima prsljena asimptomatski i oni su najcesce uzgredni nalaz na mru kod bolesnika koji imaju recimo discus hernije (najcesce) . Teoretski mogu biti uzrok tegoba po tipu uzrokovanja ishemije okolnih struktura, zbog tzv. Steel fenomena ili fenomena kradje krvi od okolnih strukutra, takodje teoretski mogu uzrokovati krvarenja, ili patoloske prelome tela prsljena. Dakle, u ogromnoj vecini slucajeva nije pozeljno njegovo otklanjanje a operacija je slozenija nego vecina drugih na kicmi. Postoji mogucnost vertebroplastike (radi se koliko ja znam samo u nisu, na institutu za radiloogiju) , naravno ako je uopste resavanje tog hemangioma indikovano. Tegobe koje navodite najcesce nisu uzrokovane hemangiomom.
Pozdrav
?
Pitanje #5185430. 1. 2010.
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
Moguce su komplikacije postavljenog santa, po tipu prestnka njegove funkcije iz raznih razloga. . . Moguca je infekcija sistema, epi napadi. . . Ono ste ce se sigurnoo desiti, ukoilko je postavljen sant iz mozdanih komora do trbuha jeste, uslovno receno, "skracivanje santa tj. Sistema" usled rasta deteta, i tada se sistem mora zameniti za duzi. Postoje rizici i vezani za prekomernu funkciju santa, tzv. Fenomen slit ventrikula, koji se mogu manivestvati povremenim pretsankom funkcije santa, ili razvojem subduralnih hematoma. Postoji rizik od usporenog psihomotornog razvoja deteta. Ima dosta komplikacija vezanih za ovaj sistem ali on je cesto jedini spas za bolesnika, i to su tzv. Sant zavisni bolesnici, koji bez njega nikako ne mogu.
Pozdrav
?
Pitanje #5171428. 1. 2010.

Poštovani, javljam se iz bijeljine i koristim priliku da vas pozdravim i

Poštovani, javljam se iz bijeljine i koristim priliku da vas pozdravim i zamolim za par odgovora (savjeta): imam sina uzrasta 4 godine koji je rođen sa dijagnozom kongenitalni hydrocefalus i kojem je na rođenju u udk u tiršovoj na mozgu ugrađena pumpica i ispod kože provedena do stomaka za oticanje likvora. Do sada mi je sin imao 5 operacija na mozgu a koje su se odnosile na zamjene pumpica usljed njihovog začepljenja koje bi prouzrokovao neki virus, bezazlena prehlada, a nekada su stajale i same od sebe. Svaki put su bili u pitanju sati da se stigne na vrijeme do tiršove. . . Jer moj sin nemože duže od jednog dana bez pumpice. . . Usljed te vodene ciste koja je na lijevoj polovini mozga, on ima desnostranu slabost. Prije 15 dana smo hitno stigli do tiršove misleći da je stala pumpica, ali se ispostavilo da mi je sin imao neku blažu vrstu epi napada. To se kod njega manifestovalo tako što mu je pogled otišao u desnu stranu, dakle i zjenice i nije mogao da gleda pravo niti da prati prst. Prethodno je mnogo plakao i na 5 min prije povratio. Takav pogled mu je bio nekih sat-dva, a naredne noći je po prijemu u urgentnom centru 10-ak puta povratio, dobio temperaturu i manje probleme sa disanjem. Urađen mu je eeg koji vam u cjelosti navodim i molim vas da mi ga pojasnite: iznad temporalnog regiona leve hemisfereregistruju se kontinuirano srednje voltirani spori talasi. U fc regionu registruju se pojedinačni talasi i oštar-spor talas kompleksi, retko sa tendencijom širenja na prednje regione desne hemisfere. Zaključak: fokalno iritativno-epileptiformna aktivnost levog fc regiona i spori fokus u levom t regionu. Za sada nije indikovana primena antikonvulzivne terapije id strane neurologa? Naglašavam, da mi sin nije prije imao te napade, ali se pribojavam zato što 90% djece sa hidrocefalusom ih od 3-4 godine dobija. Takođe je prije par mjeseci prestao da spava popodne, a mnogo u zadnje vreme gleda tv i liježe iza 22 sata. Moja pitanja su sljedeča: 1) možete li mi pojasniti ove gore navedene rezultate eeg snimka? Da li oni znače da je prisutna potencijalna opasnost od epi napada i ako jeste zašto mi sin nije dobio adekvatnu terapiju? 2) kako preventivno odgoditi te napade i rizik od njih svesti na najmanju moguću mjeru? Da li je to: što više odmora i sna a što manje gledanja tv i što manje razdražljivosti, plača, smjeha, izlaganja jakom suncu. . . Ili su to još neke druge mjere opreza? Kakva ishrana? 3) da li su ova djeca sa hidrocefalusom i pumpicom unaprijed predodređena da ih prate ti napadi i da li bi nekad opasnost od tih napada prestala ako bi se pumpica izvadila, bar teorijski? 4) da li su napadi kod djece sa ovom dijagnozom strašniji od ostalih i da li ima bar nešto što bi to nagovjestilo? -molim vas da nas kao roditelje shvatite, jer nismo mirni zbog tih njegovih aktivnosti na mozgu, pa da nam što prije odgovorite i date korisne savjete za našeg dragog dječaka. Unaprijed vam hvala pozdrav iz bijeljine
Aleksandar KostićSpecijalista neurohirurgije
Zakažite
Poštovana,
1. Postoji opasnost od epi napada ali verovatno na osnovu klinickog pregleda i iskustva lekara koji vodi vase dete oni nisu preventivno uvedeni.
2. Anti epi terpijom, savetujem konsultaciju decijeg neurologa, epileptologa. Dete se ne sme izlagati prevelikim zvucnim, svetolsnim izvorima, inezivnom suncu, ishrana nema uticaja, kod odraslih je zabranjen unos alkohola.
3. Da predodredjena su, a vadjenjem pumpice se rizik od epi napada ne bi smanjio, nasuprot obzirom da je sant zavisno, javile bi se razne komlikacije
4. Napadi kod ove vrste bolesnika nisu nista, manje ili vise opasni nego li kod drugih. Moguca je pojave u izmeni ponasanja, svetosne, mirisne ili zvucne halucinicije pre napada, tzv. Aura.


Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460